Presuda u slučaju organizovane kriminalne grupe: Armin Šabanović osuđen na 18 godina zatvora, još dvojica dobili ukupno 37 godina
Tuzla, juli 2025. – Kantonalni sud u Tuzli donio je nepravosnažnu presudu kojom je sedmočlana kriminalna grupa, predvođena Arminom Šabanovićem, proglašena krivom za organizovani kriminal u vezi s neovlaštenom proizvodnjom i prometom opojnih droga, nasilničkim ponašanjem i pranjem novca. Sud je izrekao ukupne kazne zatvora u trajanju od 61 godine.
Duge zatvorske kazne za ključne članove grupe
Najdužu kaznu, 20 godina zatvora, dobio je Dževad Fočić, dok je vođa grupe Armin Šabanović osuđen na 18 godina i četiri mjeseca, a Armin Rizvić na 17 godina i 10 mjeseci. Rijad Šabanović osuđen je na tri godine i 10 mjeseci, a Denis Karić na jednu godinu zatvora zbog posjedovanja i omogućavanja uživanja droga.
Dvoje optuženih, Emir Kuduzović i Sanela Šabanović, u cijelosti su oslobođeni optužbi.
Torture u garaži u Živinicama
Tokom istrage Tužilaštva TK, otkriveno je da je Armin Šabanović organizovao fizičko nasilje nad osobama koje su dugovale novac za narkotike. Jedan od najtežih slučajeva dogodio se 31. augusta 2022. godine, kada je žrtva A.H., zbog duga od 8.000 KM, nasilno odvedena u garažu kuće u Živinicama. Tamo je, prema presudi, brutalno premlaćivan više od sat vremena i ostavljen ispred Doma zdravlja u teškom stanju.
Sličan slučaj zabilježen je i s osobom I.H., koji je, nakon što nije mogao otplatiti preostali dug, također odveden u istu garažu i teško pretučen. Povrede koje su mu nanesene zahtijevale su medicinsku intervenciju.
Koordinacija iz zatvora, zapljena droge i imovine
Istragom je utvrđeno da je Armin Šabanović koordinirao prodaju droge iz zatvora, a da je grupa na području Tuzlanskog kantona i šire plasirala amfetamin, MDMA, marihuanu i kokain. Prilikom akcije, oduzete su veće količine opojnih droga, kao i značajna imovinska korist: novac, nekretnine i putnička vozila, koja su predata na upravljanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom.
Pritvor produžen za trojicu optuženih
Nakon izricanja presude, pritvor je produžen Arminu Šabanoviću, Arminu Rizviću i Dževadu Fočiću, i to u trajanju do najviše devet mjeseci, dok ne postane pravosnažna.
Ova presuda, iako još nepravosnažna, označava jednu od najopsežnijih sudskih odluka u borbi protiv organizovanog kriminala i narko-distribucije u Tuzlanskom kantonu.
Sarajevo, 3. juli 2025. — Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ozbiljno razmatra intervenciju u Izborni zakon BiH kojom bi se omogućilo uvođenje savremenih tehnologija na svim biračkim mjestima već na općim izborima 2026. godine. Prema informacijama do kojih je došao portal Raport, cilj planiranih izmjena je povećanje transparentnosti i integriteta izbornog procesa kroz obaveznu upotrebu skenera glasačkih listića, biometrijske identifikacije birača te video nadzora.
Uvođenje tehnologija Schmidt je već djelimično regulisao prošle godine kroz obavezni pilot-projekat, ali bi sada obuhvat bio daleko širi — primjena bi se odnosila na sve izborne jedinice i sva biračka mjesta u BiH. Ovim bi se osigurala sistemska kontrola izbornog procesa, uz smanjenje mogućnosti manipulacije.
Međutim, problem ostaje u činjenici da za implementaciju ovih mjera još nisu osigurana finansijska sredstva. Procjene Centralne izborne komisije BiH govore da je za potpunu tehničku implementaciju potrebno oko 112 miliona KM. Iako je CIK još početkom godine uputio zahtjeve prema Parlamentarnoj skupštini i nadležnim institucijama, Vijeće ministara BiH, na čelu s ministrom finansija Srđanom Amidžićem (SNSD), nije obezbijedilo sredstva u budžetu. Uz to, budžet BiH za 2025. još nije ni usvojen, budući da Predsjedništvo BiH nije prihvatilo prijedlog Amidžića i Vijeća ministara, prije svega zbog spornih tačaka poput isplate duga u aferi “Viaduct”.
Podsjećamo, još krajem prošle godine Predstavnički dom PSBiH usvojio je izmjene Izbornog zakona koje predviđaju uvođenje novih tehnologija, na prijedlog poslanika Nenada Grkovića (Za pravdu i red). Ipak, ti amandmani su tek u aprilu ove godine uvršteni na dnevni red Doma naroda, a njihovo razmatranje zakazano je za 17. juli. Upitno je, međutim, hoće li se ta tačka dnevnog reda uopće otvoriti, s obzirom na pasivno ponašanje članova Kolegija Nikole Špirića (SNSD) i Dragana Čovića (HDZBiH).
Zanimljivo je da su upravo SNSD i HDZBiH bili jedine stranke koje su u Predstavničkom domu glasale protiv izmjena koje predviđaju obavezno korištenje skenera i biometrije, ali su tada bile preglasane.
Prema izvorima bliskim OHR-u, u slučaju da ni Dom naroda ne podrži zakonske izmjene, Schmidt bi mogao donijeti odluku kojom bi nove tehnologije postale obavezujuće, ali i kojom bi se odmah osigurala sredstva za njihovu implementaciju. Takva odluka bila bi utemeljena na unapređenju izbornog integriteta, a podršku joj je već izrazio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji je na posljednjem sastanku u Sarajevu dao punu podršku radu CIK-a BiH, uključujući sve pripreme za tehničku reformu izbornog procesa.
I dok se najavljuju moguće intervencije visokog predstavnika, političke blokade unutar domaćih institucija i dalje onemogućavaju CIK-u da na vrijeme pokrene potrebne javne nabavke. Bez hitne reakcije međunarodne zajednice, reforma izbornog sistema mogla bi ostati samo ideja na papiru.
Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Debevca, Mehmedagića i Pijuka: Teške optužbe zbog zloupotrebe položaja, trgovine utjecajem i prisluškivanja
Sarajevo, 1. juli 2025. — Sud Bosne i Hercegovine zaprimio je optužnicu Tužilaštva BiH u predmetu protiv Ranka Debevca, Osmana Mehmedagića i Milisava Pijuka. Riječ je o predmetu koji se odnosi na više krivičnih djela počinjenih u okviru njihovih ranijih dužnosti u pravosudnim i sigurnosnim institucijama BiH.
Kako je saopćeno iz Suda BiH, optužnica je dostavljena 1. jula 2025. godine, a odluka o njenom potvrđivanju bit će donesena u zakonom propisanom roku. Javnost će, kako navode, biti blagovremeno obaviještena o daljnjem razvoju postupka.
Sadržaj optužnice
Optuženi Ranko Debevec, suspendovani predsjednik Suda BiH, tereti se za niz teških krivičnih djela:
Zloupotreba položaja ili ovlaštenja
Krivotvorenje službene isprave
Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem (dvije tačke)
Neovlašteno prisluškivanje i snimanje
Povreda ravnopravnosti spolova
Lažno predstavljanje
Bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA BiH) Osman Mehmedagić optužen je za:
Zloupotrebu položaja ili ovlaštenja
Krivotvorenje službene isprave
Službenik OSA-e Milisav Pijuk optužen je za:
Neovlašteno prisluškivanje
Povredu ravnopravnosti spolova
Lažno predstavljanje
Predmet Mamić i navodni “darovi”
Jedna od centralnih tačaka optužnice odnosi se na navodno primanje vrijednih poklona od strane Ranka Debevca. Tužilaštvo BiH tvrdi da je od Zdravka Mamića, bivšeg prvog čovjeka GNK Dinamo Zagreb, Debevec primio luksuzni ručni sat, koji mu je, prema navodima, isporučio biznismen Ljiljanko Palac. U optužnici se navodi da je dar bio znak zahvalnosti što pravosuđe BiH nije donijelo odluku o Mamićevom izručenju Hrvatskoj.
Također se navodi da je Debevec, posredstvom iste osobe, dobio i automobil marke Polo koji je, kako Tužilaštvo tvrdi, isporučen u okviru dogovora s firmom Kramar iz Hercegovine, koja je zauzvrat navodno dobila povoljniji tretman prilikom uvoza vozila.
Nezakonito prisluškivanje unutar pravosudnih institucija
Prema optužnici, Debevec i Mehmedagić su se dogovorili o nezakonitom prisluškivanju dva službena telefonska broja unutar Suda BiH – brojeva koji su korišteni tokom dežurstva i u fazi prethodnog postupka. Navodi se da su ciljevi prisluškivanja bili upravo sudije koje su odlučivale o izricanju pritvora i izdavanju naredbi za pretrese. Tužilaštvo tvrdi da su Debevec i Mehmedagić zloupotrijebili zakon o OSA-i, prema kojem predsjednik Suda BiH potpisuje naredbe o mjerama tajnog nadzora.
Sporne počasne iskaznice OSA-e
Osim toga, Mehmedagiću se stavlja na teret izdavanje tri počasne iskaznice OSA-e sljedećim osobama:
Denis Stojnić, ugostitelj s krivičnom prošlošću
Adi Hadžikapetanović, bivši sekretar MVP-a BiH (u međuvremenu preminuo)
Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije KS
Nastavak postupka
Sud BiH će u narednim danima odlučivati o osnovanosti optužnice. U slučaju njenog potvrđivanja, slijedi glavni pretres pred krivičnim vijećem. Ovaj predmet, koji obuhvata najviše pozicionirane pojedince unutar pravosuđa i sigurnosnih institucija BiH, mogao bi imati dalekosežne posljedice za percepciju povjerenja u pravosudni sistem države.
Američki predsjednik Donald Trump je kritikovao Elona Muska zbog električnih vozila tvrdeći da bi bez subvencija šef Tesle “vjerovatno morao zatvoriti radnju” i vratiti se kući u Južnu Afriku.
Objava predsjednika SAD-a na njegovoj platformi Truth Social dolazi nakon što je Musk kritikovao ukidanje subvencija za električna vozila u Trumpovom velikom zakonu, rekavši da to “daje milostinju industrijama prošlosti, a ozbiljno šteti industrijama budućnosti”.
“Elon Musk je znao, mnogo prije nego što me je tako snažno podržao za predsjednika, da sam žestoko protiv mandata za električna vozila. To je smiješno i uvijek je bilo glavni dio moje kampanje. Električni automobili su u redu, ali ne bi svi trebali biti prisiljeni da ih posjeduju”, kazao je Trump.
Dodao je da bi Musk mogao dobiti daleko više subvencija “nego bilo koje ljudsko biće u historiji.
“A, bez subvencija, Elon bi vjerovatno morao zatvoriti radnju i vratiti se kući u Južnu Afriku. Nema više lansiranja raketa, satelita ili proizvodnje električnih automobila, a naša zemlja bi uštedjela bogatstvo. Možda bismo trebali zamoliti Dogea (neformalni odjel za efikasnost vlade) da ovo dobro i pažljivo razmotri? Veliki novac koji treba uštedjeti”, zaprijetio je Trump Musku.
Ovo je svakako ozbiljna prijetnja Musku koji je ušao u verbalni sukob s Trumpom nakon što mu je prestao biti prvi saradnik u drugom mandatu u Bijeloj kući. Njih dvojica su se i razišla upravo zbog ukidanja subvencija za električna vozila u novom Trumpovom zakonu.
Musk je prije toga u više navrata napao Trumpa
Dok je američki Senat jučer raspravljao o Trumpovom „Velikom prekrasnom zakonu“ (One Big Beautiful Bill Act) uoči konačnog glasanja, Musk je putem svoje društvene mreže X objavio niz oštrih upozorenja, pa čak i prijetnji.
Podsjetimo, Trumpov „Veliki prekrasni zakon“ predstavlja ključnu zakonodavnu inicijativu njegove administracije, fokusiranu na velike porezne olakšice i rezove u socijalnim programima.
Zakon predviđa trajno produženje poreskih olakšica iz 2017. godine, ukidanje poreza na napojnice i prekovremeni rad, te povećanje odbitaka za starije osobe. Istovremeno, zakon pooštrava uslove za korištenje socijalnih programa poput Medicaida i SNAP-a, te smanjuje podsticaje za zelenu energiju i električna vozila.
Iako Trump tvrdi da će zakon potaknuti ekonomski rast, nezavisne analize upozoravaju da bi mogao povećati državni dug za više od 3.3 biliona dolara u narednih deset godina. Zakon je izazvao velike političke podjele jer favorizira bogate i smanjuje zaštitu za ugrožene.
Tokom rasprave o zakonu, Musk je na X-u objavio nekoliko postova, uključujući i prijetnje članovima Kongresa.
If this insane spending bill passes, the America Party will be formed the next day.
Our country needs an alternative to the Democrat-Republican uniparty so that the people actually have a VOICE.
“Svaki član Kongresa koji je kampanju temeljio na smanjenju državne potrošnje, a zatim odmah glasao za najveće povećanje duga u historiji – trebao bi se sramiti! I izgubit će svoju predizbornu utrku naredne godine, makar mi to bilo posljednje što učinim u životu.”
Nekoliko sati kasnije, Musk je otišao i korak dalje, rekavši da će, ako „ludi zakon o potrošnji“ prođe, osnovati novu političku stranku već sljedeći dan.
“Našoj zemlji treba alternativa jednopartijskoj vlasti Demokrata i Republikanaca – da narod napokon ima glas”, poručio je Musk.
It is obvious with the insane spending of this bill, which increases the debt ceiling by a record FIVE TRILLION DOLLARS that we live in a one-party country – the PORKY PIG PARTY!!
Time for a new political party that actually cares about the people.
Već sedmicama Musk žestoko kritikuje Trumpov prijedlog zakona, što je početkom mjeseca dovelo do javnog i žestokog sukoba s bivšim predsjednikom. Tada je Musk također iznio prijedlog o osnivanju nove političke stranke.
Taj prijedlog se ponovo pojavio jučer, kad je Musk napisao:
“Jasno je da, s ovom ludom potrošnjom koja povećava plafon duga za rekordnih PET BILIONA DOLARA, živimo u jednopartijskoj državi – stranci debelih praščića! Vrijeme je za novu političku stranku koja se stvarno brine za narod.”
Muskova najava da će finansijski podržati kandidate koji planiraju izazvati članove Kongresa na predstojećim izborima predstavlja jednu od njegovih najkonkretnijih političkih prijetnji otkako je napustio mjesto savjetnika Bijele kuće.
Podsjetimo, Musk je potrošio više od 275 miliona dolara podržavajući Trumpa i druge republikanske kandidate na izborima 2024. godine.
Krajem maja izjavio je u intervjuu da planira smanjiti političko angažovanje, rekavši da je „već dovoljno učinio“.
Najveća eskalacija sukoba između Muska i Trumpa dogodila se kada je Musk, razmjenjujući uvrede i optužbe s Trumpom putem društvenih mreža, sugerirao da je bivši predsjednik povezan s Jeffreyjem Epsteinom.
Musk je tada napisao da se Trumpovo ime nalazi u dokumentima pokojnog Jeffreyja Epsteina, osuđenog za trgovinu ljudima, prostituciju i seksualno zlostavljanje maloljetnika.
“Vrijeme je da bacimo pravu bombu: Donald Trump je u Epsteinovim dokumentima. To je pravi razlog zašto ti dokumenti još nisu objavljeni. Ugodan dan, DJT!”, objavio je Musk.
Međutim, Musk je ovu kontroverznu objavu ubrzo obrisao nakon što je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social podijelio objavu advokata Davida Schoena, koji je devet dana prije Epsteinove smrti postao njegov pravni zastupnik.
“Mogu autoritativno, nedvosmisleno i sa sigurnošću reći da Epstein nije imao nikakve informacije koje bi mogle naštetiti predsjedniku Trumpu. To sam ga izričito pitao!”, napisao je Schoen.
Donald Trump nije dugo čekao – odgovorio je Musku direktno na Truth Socialu:
“Elon Musk je znao, mnogo prije nego što me snažno podržao, da sam bio odlučno protiv obavezne kupovine električnih vozila. To je smiješna ideja i oduvijek je bila važan dio moje kampanje. Električni automobili su u redu, ali niko ne bi trebao biti prisiljen da ih posjeduje.
Elon možda dobija više subvencija nego bilo ko u historiji – i to mnogo više. Bez tih subvencija, morao bi zatvoriti svoje kompanije i vratiti se kući u Južnu Afriku. Ne bi više bilo lansiranja raketa, satelita ni proizvodnje električnih automobila. A naša zemlja bi uštedjela ogroman novac.
Možda bi trebali DOGE-u dati da detaljno istraži ovu situaciju? Tu se može uštedjeti veliki novac!!!”
Deset dana nakon brutalnog napada u ugostiteljskom objektu u Tuzli, Saša Vilušić (37) i dalje se nalazi u izuzetno teškom zdravstvenom stanju. Prema informacijama iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, pacijent je i dalje bez svijesti i priključen na respirator, bez promjena u kliničkoj slici.
Za napad je osumnjičen Ahmed Kastrati (28), kojem je Kantonalni sud u Tuzli odredio pritvor u trajanju od 30 dana. Kastrati se dovodi u vezu s događajem koji se odigrao u noći s 20. na 21. juni, kada je Vilušiću, prema navodima istrage, zadat udarac šakom u glavu, nakon čega je pao i ostao bez svijesti.
Istraga je u toku, a ljekari UKC-a ulažu sve napore kako bi sanirali posljedice teških povreda glave i mozga koje je zadobio Vilušić.
Bosna i Hercegovina ostala je bez jednog od svojih najuglednijih i najvoljenijih ljekara. Prof. dr. Emir Solaković, vaskularni hirurg, profesor, humanista i osnivač privatne klinike “Dr. Solaković”, preminuo je, ostavivši za sobom neizbrisiv trag u medicinskoj zajednici, među pacijentima, kolegama i građanima širom zemlje.
Vijest o njegovoj smrti duboko je potresla kako stručnu javnost, tako i obične ljude, jer iza ovog vrhunskog stručnjaka ostaju hiljade spašenih života, generacije educiranih ljekara i nevjerovatna predanost čovjeku i zdravlju.
Poznato je da je profesor Solaković živio izuzetno zdravim i disciplinovanim životom, propagirajući važnost prevencije, fizičke aktivnosti i pravilne ishrane, zbog čega su mnogi vjerovali da će živjeti dug i aktivan život. Upravo zato, mnogi se danas pitaju od čega je ovaj cijenjeni ljekar preminuo.
Kako nezvanično saznajemo, dr. Solaković je bolovao od karcinoma na mozgu, zbog kojeg je prije dva do tri mjeseca imao hitnu operaciju. Prema riječima njemu bliskih osoba, profesor je vjerovao da je bolest povezana s vakcinom protiv koronavirusa koju je primio u vrijeme pandemije. Više puta je u krugu bliskih ljudi govorio kako smatra da mu je upravo vakcina narušila zdravlje i dovela do teških komplikacija.
Tokom svoje karijere, profesor Solaković bio je šef Klinike za vaskularnu hirurgiju KCUS-a, autor medicinskih publikacija, ali i televizijski edukator koji je svojom energijom, znanjem i harizmom osvajao gledaoce i pacijente. Kroz javne nastupe, često je jednostavnim riječima objašnjavao medicinske pojmove, savjetovao građane i širio svijest o zdravlju.
Njegova sposobnost da medicinske teme približi svakom čovjeku, njegova toplina, neposrednost i istinska ljudska briga činile su ga jednim od najomiljenijih ljekara u Bosni i Hercegovini.
U centru Tuzle večeras je došlo do fizičkog napada u kojem je muškarac pretučen od strane više lica, saznaje “BH Reporter”.
Incident se dogodio na parking prostoru, a prema izjavama očevidaca, napadnuti muškarac je zadobio više udaraca prije nego što su prolaznici pozvali pomoć.
Na lice mjesta ubrzo su stigli pripadnici policije kao i ekipa hitne medicinske pomoći, koja je povrijeđenog muškarca zbrinula i prevezla u UKC Tuzla. Stepen povreda za sada nije zvanično potvrđen.
Policija je izvršila uviđaj i trenutno radi na identifikaciji i pronalasku osoba koje su učestvovale u napadu.
Motiv ovog nasilja još uvijek nije poznat.
Napad je izazvao burne reakcije građana, posebno zbog činjenice da se ovakvi incidenti na istom mjestu dešavaju sve češće.
Jedan od zabrinutih građana poručio je:
„Dok neko ne zaplati glavom, rješenja nema. Jer ovo se ne dešava rijetko, već baš često. Dijete će kakvo zaplatit, a onda će svi tražiti rješenje.”
Građani pozivaju nadležne institucije da reaguju i pojačaju prisustvo policije, naročito u večernjim satima, kako bi se ovakvi incidenti spriječili prije nego što neko ozbiljno strada.
Međunarodni aerodrom u Tuzli ulazi u novu razvojnu fazu, zahvaljujući ponovnoj saradnji sa avio-kompanijom Wizz Air, koja će ponovo uspostaviti svoju bazu na ovom aerodromu. Nakon više od dvije godine pauze, planirano je stacioniranje dva aviona, što će rezultirati uvođenjem osam novih direktnih linija prema gradovima širom Evrope.
Letovi na relaciji Tuzla – Beč već su obnovljeni sredinom juna i odvijaju se četiri puta sedmično. Početkom septembra, predviđeno je proširenje mreže sa linijama ka Hamburgu, Frankfurt-Hahnu, Parizu, Kelnu, Malmeu, Geteborgu, Berlinu i Briselu. Izbor destinacija odražava nastojanja da se unaprijedi povezanost regije sa zapadnoevropskim tržištem i istovremeno izađe u susret potrebama brojnih građana koji žive i rade u inostranstvu.
Ovaj iskorak rezultat je javnog poziva koji je raspisalo Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona u partnerstvu s Turističkom zajednicom TK. Program subvencija, namijenjen avio-kompanijama zainteresovanim za otvaranje linija koje u prethodnih godinu dana nisu bile aktivne, omogućio je ovaj napredak. Vlada TK za tu svrhu izdvaja 1,2 miliona KM, dok je dodatnih 1,5 miliona KM usmjereno ka modernizaciji aerodromske infrastrukture. Među najznačajnijim radovima je postavljanje nove svjetlosne signalizacije na pisti, što je bio jedan od tehničkih preduslova za povratak Wizz Aira.
Očekuje se da će povratak ovog avioprevoznika donijeti pozitivan zaokret aerodromu koji se prethodno suočavao s padom prihoda, manjkom profita i smanjenjem radne snage. Planirano je da subvencionisani letovi u naredne četiri godine privuku milion putnika, čime bi Tuzlanski kanton mogao ponovo zauzeti značajnu poziciju na regionalnoj avio-mapi, a Aerodrom Tuzla povratiti status jednog od najprometnijih u Bosni i Hercegovini.
Šef Kluba SDP-a u državnom parlamentu Saša Magazinović je poručio da je šokantna odluka Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda PSBiH da ne odobri u dalju proceduru zakon koji definiše i kažnjava bahatu vožnju.
Istaknuo je kako su članovi glasali 3:3. Za su bili Safet Softić (SDA), Želimir Nešković (SDS) i Zlatko Miletić (nezavisni delegat) dok su protiv glasali Radovan Kovačević (SNSD), Marina Pendeš (HDZ) i Džemal Smajić (SBiH).
“Kako mi kažu protivljenje je obrazloženo i šupljim i ni na čemu zasnovanom argumentu da zakone treba predlagati Vijeće ministara. To HDZ odavno ponavlja, osim kad njihovi poslanici predlažu zakone kao što je nedavno Marina Pendeš predložila Izborni zakon”, naveo je Magazinović.
Dodao je da ga je posebno iznenadio Džemal Smajić.
“Ne samo što se pridružio delegatima SNSD i HDZ u blokadi zakona o bahatoj vožnji nego i zbog činjenice da smo nedavno usvojili zakon koji je on predlagao. Tada mu ništa nije smetalo. Naći ćemo način da zaobiđemo ove koji blokiraju definisanje i kažnjavanje bahate vožnje jer jedan spašeni život vrijedi napora i truda da zakon bude usvojen i da se zaobiđu oni koji ga blokiraju. Nastavljamo borbu i pobijedit ćemo”, zaključio je Magazinović.
Podsjetimo, Semir Efendić predsjednik Stranke za BiH i načelnik općine Novi Grad u Sarajevu osuđen je za saobraćajnu nesreću u kojoj je usmrtio pješaka.
Nakon razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić pred Općinskim sudom u Sarajevu oglašen je krivim zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog prometa.Izrečena mu je uvjetna osuda od godinu dana zatvora, a koja se neće izvršiti ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.
– Optuženi se tereti da je kao učesnik u saobraćaju iz nehata prouzrokovao smrt jedne osobe tako što je 17. marta 2018. godine u popodnevnim satima, vozeći automobil “golf V” i krećući se iz pravca naselja Grbavica prema ulici Zagrebačka, dolaskom na raskrsnicu pomenutih ulica, prednjim desnim dijelom vozila udario i oborio pješaka E. S. koji je od zadobijenih povreda preminuo. Sud je prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir brojne olakšavajuće okolnosti na strani optuženog, te ga obavezao na plaćanje postupka – saopćeno je iz Tužilaštva KS.
Da li je ovo razlog zbog kojeg se delegat SBIH pridružio blokadi novog zakona ili se SBiH približila SNSD-u i HDZ-u iz drugih razloga ostaje da se vidi. Činjenica koja se ponavlja kroz istoriju političkih odnosa u BiH je da Stranka za BiH u ključnim momentima političkih previranja pokazuje nestabilnost svojih stavova te mjenja mišljena i pravi šokantne političke poteze još od obaranja Aprilskog paketa pa sve do danas.
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu poništio je prvostepenu presudu po tužbi Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, objavio je ovaj sud.
U obraćanju na njihovom YouTube kanalu, saopšteno je da se prvostepena odluka, po kojoj je ustanovljena diskriminacija protiv Slavena Kovačevića, poništava.
Potpuna odluka bi se trebala objaviti na stranici Evropskog suda za ljudska prava u narednom periodu, mada nije naveden tačan datum.
Podsjetimo, u prvostepenoj presudi Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Sud je tada utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.
Tadašnju presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).
Ubrzo po toj presudi, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu, koju je prihvatilo Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava.
