Izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Milorad Dodik danas ima bolji međunarodni status nego ranije izazvala je snažne reakcije u Bosni i Hercegovini. Takva procjena dovodi u pitanje uvjerenje da su sankcije i gubitak funkcije oslabili njegov utjecaj. Istovremeno, pažnja se ponovo usmjerava na lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama i odgovor domaćih institucija.
Plenković opisao promjenu Dodikovog statusa
Andrej Plenković je u Mostaru rekao da je, prema njegovom dojmu i praćenju međunarodnih zbivanja, Dodik nakon odlaska s dužnosti dobio bolji status u međunarodnoj zajednici nego ranije. Ta izjava predstavljena je kao hladna procjena odnosa snaga, a ne kao politička poruka praćena dramatičnim tumačenjima.
Godinama su se u dijelu sarajevske javnosti ponavljale tvrdnje da je Dodik politički izolovan, oslabljen sankcijama i pred konačnim gubitkom utjecaja. Svaki njegov oštriji potez često se tumačio kao znak slabosti, dok su upozorenja o njegovim međunarodnim kontaktima dočekivana kao pretjerivanje.
Prema mišljenju autora kolumne, Plenkovićeva ocjena pokazuje da gubitak funkcije predsjednika Republike Srpske nije automatski doveo do međunarodne izolacije. Dodikov politički sistem, kako se navodi, ne počiva samo na jednoj funkciji, već i na stranačkim, institucionalnim i međunarodnim vezama.
Lobiranje u SAD-u donijelo nove kontakte
Materijal navodi da su institucije Republike Srpske i povezane strukture godinama ulagale milione dolara u lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Istraživanja Detektora i Capitala, prema navodima iz teksta, bilježila su snažniju potrošnju nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
U tekstu se posebno spominje ugovor Vlade Republike Srpske s firmom McGinnis Lochridge, vrijedan oko tri miliona maraka, kao i podaci iz američkog FARA registra o lobističkim aktivnostima u ime Republike Srpske. Autor to povezuje s nastojanjem da se Dodik približi političkom krugu pokreta MAGA.
Materijal dalje navodi da su američke sankcije Dodiku, Željki Cvijanović i desetinama osoba i kompanija povezanih s vlastima Republike Srpske ukinute krajem oktobra 2025. Nekoliko mjeseci kasnije Dodik je, prema istim navodima, boravio u Washingtonu i susretao se s Peteom Hegsethom, Mikeom Johnsonom i Karoline Leavitt.
Sarajevo pred izazovom nove međunarodne politike
Autor kolumne smatra da se bosanskohercegovačka politika previše oslanjala na očekivanje da će Sjedinjene Američke Države, OHR, pravosuđe, Evropska unija ili sankcije riješiti pitanje Dodikovog političkog djelovanja. U međuvremenu su se, prema tekstu, njegovi lobistički kanali i međunarodni kontakti nastavili razvijati.
Dodikov međunarodni položaj u takvom tumačenju ne znači da je on svemoćan niti da su nestala ograničenja njegove politike. Materijal podsjeća da Bosna i Hercegovina ima međunarodno priznate granice i ustavni poredak, dok i američka administracija govori o očuvanju teritorijalnog integriteta zemlje.
Zaključak kolumne jeste da ozbiljna državna politika ne može počivati na čekanju da protivnik sam oslabi ili da ga međunarodni akteri uklone. Plenkovićeva procjena zato se predstavlja kao upozorenje Sarajevu da vlastitu strategiju mora temeljiti na stvarnoj snazi i aktivnom djelovanju, a ne na samozavaravanju.
Izvor: Radio Sarajevo
