Vrijeme u BiH tokom jeseni i početka zime moglo bi biti toplije od prosjeka, ali dugoročna slika ne donosi jednostavan zaključak. Meteorolog Nedim Sladić upozorava da snažan El Niño sam po sebi ne određuje prilike u našoj zemlji. Statistički obrasci ipak ukazuju na moguću promjenu u drugom dijelu zime.
El Niño ne daje direktnu prognozu za BiH
Najave o snažnom El Niñu otvorile su pitanje kakvo vrijeme očekuje Bosnu i Hercegovinu tokom narednih sezona. Svjetska meteorološka organizacija navodi da se fenomen tokom 2026. godine brzo razvija, ali istovremeno upozorava da njegovi efekti zavise od područja i drugih klimatskih faktora.
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje zbog neuobičajenog zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku. Najizraženije posljedice javljaju se u tom dijelu svijeta, dok je njegov uticaj na Evropu slabiji i uglavnom posredan.
Sladić zato naglašava da se iz jačine El Niña ne može neposredno izvesti prognoza za vrijeme u BiH. Ovaj fenomen može uticati na atmosfersku cirkulaciju putem udaljenih veza, ali njegov evropski signal nije dovoljno direktan da bi sam odredio prilike u našoj zemlji.
Toplija jesen i početak zime
Prema statističkim podacima iz godina u kojima je bio prisutan El Niño, prvi dio jeseni u BiH često je bio veoma topao. Sličan obrazac može se pojaviti i na početku zime, pa bi decembar i januar mogli donijeti temperature iznad uobičajenih vrijednosti.
Aktuelne globalne prognoze ukazuju na povećanu vjerovatnoću natprosječnih temperatura nad gotovo svim kopnenim područjima Evrope tokom perioda od septembra do novembra 2026. godine. Sladić smatra da bi jesen mogla biti toplija i vlažnija od prosjeka.
Takav signal ipak ne znači da će cijela zima biti topla. Prema objašnjenju meteorologa, topliji decembar i januar mogu biti praćeni drugačijom vremenskom slikom kasnije u sezoni, zbog promjena u širim atmosferskim obrascima.
Drugi dio zime mogao bi donijeti preokret
Kako se bude približavao drugi dio zime, statistički pokazatelji daju veću mogućnost hladnijih prodora i svježijeg vremena. To znači da bi se početna toplina mogla promijeniti, iako takav razvoj nije precizna prognoza za konkretne dane ili sedmice.
Za vremenske prilike u Evropi važan će biti razvoj atmosferskih sistema iznad Atlantika, kao i ponašanje mlazne struje. Raspored područja visokog i niskog pritiska mogao bi imati značajnu ulogu u tome kako će se sezonski trendovi odraziti na Balkan.
Sladićev trenutni pregled ukazuje na topliji početak jeseni i veliku vjerovatnoću toplijeg početka zime, uz moguću promjenu u njenom nastavku. Kako se zima bude približavala, novi podaci trebali bi donijeti pouzdaniju sliku i mogu izmijeniti dugoročne procjene.
