Saslušanje Ronalda Johnsona pred američkim Senatom otvorilo je pitanje šta Bosna i Hercegovina može očekivati od novog američkog ambasadora. Autor Dragan Bursać upozorava da se promijenio Washington, kao i međunarodni odnosi, te da oslanjanje na tuđu pomoć više ne može biti državna strategija.
Johnson će zastupati politiku Washingtona
Ronald Johnson je kandidat Donalda Trumpa za ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Pred Senatom je najavio promociju američkih interesa, investicija i energetske saradnje, kao i suprotstavljanje ruskom i kineskom utjecaju, uz očuvanje stabilnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Prema ocjeni autora, funkcija američkog ambasadora ne podrazumijeva ispunjavanje političkih očekivanja u Sarajevu. Johnson će provoditi prioritete administracije Donalda Trumpa, a ne nastavljati politiku prethodnih ambasadora niti ostvarivati ciljeve domaćih političkih aktera.
Posebnu pažnju izazvao je odgovor na pitanje senatorice Jeanne Shaheen o secesionističkim izjavama Milorada Dodika. Johnson je govorio o uzavreloj retorici na svim stranama, ali je obećao da će Washingtonu slati procjene i preporuke kada se podstiču separatizam i etničke ili vjerske tenzije.
Između stabilnosti i političke odgovornosti
Autor problematizira mogućnost da se konkretnim potezima Milorada Dodika pristupa kroz opću ocjenu političke klime. Takva formulacija, navodi se u tekstu, može ukazivati na traženje stabilnosti prije jasnog utvrđivanja odgovornosti za secesionističke najave, napade na institucije i druge antidejtonske postupke.
Johnson je pred senatorima potvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, što je u skladu s pravnim činjenicama koje su utvrdili Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Ključno pitanje, međutim, jeste kako će njegova administracija reagovati na negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca.
Bivši ambasador Michael Murphy ocijenio je da se politika Washingtona prema BiH udaljila od ranijeg američkog pristupa, posebno nakon ukidanja sankcija Miloradu Dodiku. Njegove stavove treba posmatrati kao ocjenu bivšeg ambasadora i kritičara aktuelne administracije, dok se američka politika u međuvremenu promijenila.
BiH mora zastupati vlastite interese
U tekstu se ukazuje i na Dodikove kontakte izvan tradicionalnog regionalnog okvira. Nakon sastanka s Benjaminom Netanyahuom u Tel Avivu, Dodik je govorio o mogućoj privrednoj, tehnološkoj i sigurnosnoj saradnji te poručio da Republika Srpska može računati na Izrael.
Autor zaključuje da različiti akteri traže partnere i zastupaju vlastite interese: Srbija, Hrvatska, Rusija, Turska, Izrael i Sjedinjene Američke Države djeluju prema vlastitim prioritetima. Zbog toga se od Bosne i Hercegovine očekuje da izgradi sposobnost samostalnog političkog djelovanja, umjesto da čeka sljedeći potez iz Washingtona.
Saslušanje je, prema tekstu, pokazalo i da će američki ambasador prvenstveno promovisati interese svoje države. Johnsonov mandat tek treba pokazati hoće li politika stabilnosti povući jasnu granicu prema secesionizmu ili će opća priča o retorici na svim stranama potisnuti pitanje odgovornosti BiH više ne može odgađati.
