Američki državni sekretar Marko Rubio ocijenio je da su Sjedinjene Američke Države sporazumom s Danskom i Grenlandom ostvarile veliku pobjedu. Prema američkoj strani, američka prava na Grenlandu biće trajno uređena kroz pristup, razmještanje snaga i prelete. Dogovor još mora proći formalne procedure prije konačnog stupanja na snagu.
Sporazum širi američka prava na Grenlandu
Prema navodima američke strane, sporazum uređuje i jača bezbjednosna prava Vašingtona na strateški važnom arktičkom ostrvu. Ona obuhvataju pristup Grenlandu, mogućnost razmještanja vojnih snaga i prelete. Predviđeno je da ta prava ostanu na snazi i u slučaju eventualne buduće nezavisnosti ostrva.
Rubio je na društvenoj mreži Iks poručio da sporazum predstavlja istorijsku pobjedu za Sjedinjene Države i američki narod. Naveo je da dogovor, uz vođstvo predsjednika Donalda Trampa, trajno garantuje američke bezbjednosne interese na Arktiku. Prema njegovim riječima, to neće imati trošak za američke poreske obveznike.
Američki državni sekretar dodao je da će Grenland trajno biti dio zone strateške odbrane Sjeverne Amerike. Rubio je ocijenio i da bi dogovor trebalo da spriječi protivnike SAD-a da uspostave vojno prisustvo na ostrvu ili u njegovoj neposrednoj okolini. Sporazum predviđa ograničenja i za određene osjetljive investicije država koje nisu članice NATO-a.
Tramp govori o kontroli bez promjene statusa
Donald Tramp prethodno je saopštio da su SAD, Danska i Grenland postigli dogovor kojim se Vašingtonu obezbjeđuju trajna prava u oblasti bezbjednosti. Prema njegovoj izjavi, nijedan protivnik SAD-a ubuduće neće moći da uspostavi vojnu bazu, rasporedi snage ili realizuje određene osjetljive investicije bez odobrenja Vašingtona.
Iako je Tramp sporazum opisao kao trajnu američku kontrolu nad bezbjednosnim pitanjima, dogovor ne znači da je Grenland postao teritorija Sjedinjenih Američkih Država. Ostrvo i dalje ima poseban status u okviru Kraljevine Danske, što ostavlja važeći ustavni i politički okvir nepromijenjenim.
Grenland je samoupravna teritorija Danske, dok Kopenhagen zadržava nadležnost nad spoljnom politikom, bezbjednošću i odbranom. Zbog toga bi sprovođenje dogovora trebalo posmatrati u okviru postojećih odnosa između Vašingtona, Kopenhagena i grenlandskih vlasti, a ne kao promjenu suvereniteta nad ostrvom.
Dogovor čeka procedure, baza već postoji
Sjedinjene Američke Države već decenijama imaju vojno prisustvo na Grenlandu. Na ostrvu se nalazi baza Pituffik, koja je strateški značajna za rano upozoravanje i svemirski nadzor. Novi sporazum zato predstavlja proširenje postojećih američkih bezbjednosnih prava, a ne početak prisustva SAD-a na Grenlandu.
Prema dostupnim informacijama, dogovor još mora proći formalne korake prije nego što konačno stupi na snagu. Danska i Grenland planiraju potpisivanje sporazuma, nakon čega bi trebalo da uslijede potrebne parlamentarne procedure. Tek potom bi se moglo očekivati njegovo potpuno sprovođenje.
I dalje ostaje otvoreno pitanje kako će dogovor izgledati u praksi i da li će dovesti do povećanja američkog vojnog prisustva. Posebnu pažnju privlače odredbe o pristupu, raspoređivanju snaga, preletima i ograničavanju aktivnosti drugih država. Njihova primjena zavisiće od budućih odluka i institucionalnih procedura uključenih strana.
