Pregovori Crne Gore s EU ulaze u neizvjesniju fazu nakon što u septembru neće biti zatvoreno nijedno novo poglavlje. Dok se kao razlog navodi nedostatak vremena za nacionalne procedure, diplomatski izvori ukazuju i na političke nesuglasice te otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba.
Nema novih zatvaranja poglavlja u septembru
Crna Gora je početkom septembra očekivala mogućnost privremenog zatvaranja četiri pregovaračka poglavlja, ali se to neće dogoditi tokom ovog mjeseca. Vijeće Evropske unije navodi da države članice nisu završile potrebne nacionalne procedure, posebno zbog tehničke složenosti predloženih odluka.
Zvaničnik Vijeća EU-a rekao je da se intenzivno radi na pripremi odluka i da odgoda prvenstveno nije posljedica političkih prepreka. Prema njegovim riječima, članice podržavaju nastavak procesa, ali im je potrebno više vremena za opsežne unutrašnje konsultacije.
Diplomatski izvori, međutim, tvrde da objašnjenje nije isključivo tehničke prirode. Prema tim navodima, na stavove pojedinih država utjecalo je i ponašanje dijela crnogorskih političara nakon smrti i tokom sahrane Ratka Mladića, koji je osuđen za ratne zločine i genocid.
Pregovori Crne Gore s EU pod dodatnim nadzorom
Prema neslužbenim informacijama, Nizozemska je zatražila pauzu u daljnjem napretku Crne Gore, uz obrazloženje da su potrebne dodatne analize i dosljednija primjena evropskih standarda. Takvom stavu navodno su se pridružile Hrvatska, Estonija, Litvanija i Latvija.
Hrvatska vlada osudila je saučešće predsjednika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića povodom Mladićeve smrti. Zagreb je njegov postupak ocijenio neprihvatljivim i suprotnim vrijednostima Evropske unije, uz najavu da će insistirati na suočavanju s prošlošću i procesuiranju ratnih zločina.
Među članicama postoje različiti stavovi o nastavku procesa, pa termin naredne međuvladine konferencije još nije potvrđen. Jedni navodi ostavljaju mogućnost zatvaranja poglavlja krajem naredne sedmice, dok drugi procjenjuju da bi nova prilika mogla uslijediti u oktobru.
Otvorena pitanja sa Hrvatskom ostaju prepreka
Podgorica nastoji riješiti više bilateralnih pitanja sa Hrvatskom, koja već duže opterećuju odnose dvije države i napredak u pojedinim oblastima. Među njima su razgraničenje na moru, vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, ratna odšteta, nestale osobe i položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
Zagreb je nezadovoljstvo izrazio i zbog rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je crnogorski parlament usvojio u junu 2024. godine. Hrvatska ju je ocijenila politički motiviranom, dok su njeni inicijatori naveli da predstavlja poštovanje prema žrtvama.
Crna Gora je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila 18. Vlada premijera Milojka Spajića želi preostalih 15 zaključiti do kraja decembra, dok ministrica Maida Gorčević očekuje finalizaciju Ugovora o pristupanju u prvoj polovini 2027. godine.
