AI fotografije u stilu 1980-ih preplavile su društvene mreže, uz raskošne frizure, neonske boje i zrnasti izgled. Trend privlači milione korisnika jer omogućava brzu transformaciju ličnog imidža. Ipak, stručnjaci upozoravaju da objavljivanje fotografija i razgovora s alatima vještačke inteligencije može otkriti mnogo više podataka nego što korisnici očekuju.
Retro trend pokazuje koliko je AI postao dostupan
Korisnici širom svijeta uz pomoć ChatGPT-a i drugih alata stvaraju portrete koji podsjećaju na porodične albume iz osamdesetih. Natapirane frizure, zastarjela moda, neonske nijanse i zrnasta obrada čine sadržaj posebno pogodnim za dijeljenje na Instagramu, TikToku i Iksu.
Ovaj talas dio je šireg niza popularnih transformacija, uključujući portrete iz djetinjstva, anime varijante i praznične fotografije. Alati za generisanje slika ranije su uglavnom bili namijenjeni tehnološki vještim entuzijastima, dok su danas sve prisutniji u svakodnevnim aplikacijama i na radnim mjestima.
Etičarka vještačke inteligencije Katarina Dorija smatra da viralni trendovi kompanijama donose korist jer korisnike podstiču na postavljanje sve većeg broja fotografija. Taj proces naziva „zabavom za podatke“, odnosno zamjenom ličnih informacija za kratkotrajnu razonodu bez dovoljno razmišljanja o posljedicama.
Fotografije otkrivaju biometriju i dodatne informacije
Karisa Veliz, docentkinja filozofije s Instituta za etiku u vještačkoj inteligenciji Univerziteta u Oksfordu, upozorava da fotografije spadaju među najosjetljivije podatke koje korisnik može poslati sistemu. One mogu sadržavati metapodatke o lokaciji, ali istovremeno otkrivaju i biometrijske karakteristike lica.
Veliz ističe da se lozinka može promijeniti nakon krađe, dok se lice ne može jednostavno zamijeniti. Dorija dodaje da rizik može biti veći nego na uobičajenim društvenim mrežama, jer korisnici često objavljuju više kvalitetnih slika koje jasno prikazuju njihov identitet.
Dodatnu sliku o osobi mogu stvoriti razgovori s chatbotovima o poslu, vezama i interesovanjima. Kada se takve informacije spoje s fotografijama, nastaje detaljniji profil pojedinca, što otvara pitanja profilisanja i ciljanog oglašavanja.
Kako opreznije koristiti alate vještačke inteligencije
Stručnjaci upozoravaju da se ne može unaprijed znati kako će podaci biti korišteni niti gdje mogu završiti. Kao poseban rizik navode se dipfejk fotografije i snimci, dok objavljeni materijal, čak i kada je bezazlen, potencijalno može doprinijeti razvoju naprednijih AI sistema.
Kompanija OpenAI navodi da su povjerenje i privatnost ključni za njene proizvode te da korisnici mogu brisati razgovore. Prema tim informacijama, privremeni čet ne čuva razgovore, ne pamti ih i ne koristi za unapređenje modela, dok dostupna podešavanja omogućavaju dodatnu kontrolu nad podacima.
Korisnicima se savjetuje da ne postavljaju fotografije djece, koriste nižu rezoluciju i biraju poznate platforme s jasnijim pravilima privatnosti. Važno je pregledati mogućnost isključivanja korištenja sadržaja za unapređenje modela, kao i deaktivirati memorijske funkcije koje nisu potrebne.
