Izraelski izbori prema izlaznim anketama donose tijesnu prednost opozicionom bloku koji predvodi bivši načelnik Generalštaba Gadi Eisenkot. Njegova grupacija mogla bi osvojiti 52 ili 53 mandata, dok se bloku premijera Benjamina Netanyahua predviđa 50. Nijedna strana, međutim, prema tim procjenama nema potrebnih 61 mandat za većinu u Knesetu.
Eisenkotov blok vodi, ali bez parlamentarne većine
Prema procjenama televizija KAN 11, Channel 12 i Channel 13, blok koji predvodi Gadi Eisenkot ima blagu prednost nad političkim blokom premijera Benjamina Netanyahua. KAN 11 i Channel 13 predviđaju mu 53 mandata, dok Channel 12 procjenjuje da bi osvojio 52 mandata.
Likud, stranka na čijem je čelu Netanyahu, prema sve tri izlazne ankete ostaje najveća pojedinačna stranka. Ipak, ta pozicija ne znači i sigurnu mogućnost formiranja vlade, jer nijedan od dva glavna bloka nema dovoljan broj zastupnika za samostalnu većinu.
Za kontrolu izraelskog Kneseta potrebno je najmanje 61 od ukupno 120 mandata. To znači da će, prema početnim procjenama, obje strane morati tražiti podršku drugih političkih aktera ukoliko žele sastaviti vladajuću koaliciju. Konačan odnos snaga još nije potvrđen zvaničnim rezultatima.
Arapske stranke mogle bi biti važne u pregovorima
Izlazne ankete arapskim strankama predviđaju ukupno 17 ili 18 mandata. Takav rezultat mogao bi ih učiniti značajnim učesnicima u narednoj fazi pregovora, posebno zato što nijedan vodeći blok prema dostupnim procjenama ne doseže parlamentarnu većinu.
Moguća uloga arapskih stranaka zavisit će od odnosa među parlamentarnim grupama i spremnosti na eventualne koalicione dogovore. Dostavljeni podaci ne potvrđuju da je bilo kakav sporazum već postignut, pa politički pregovori ostaju otvoreni nakon objave preliminarnih procjena.
Prednost Eisenkotovog bloka zato sama po sebi ne označava riješeno pitanje nove vlade. Iako početne brojke opozicionoj grupaciji daju nešto bolju poziciju, raspored mandata može dovesti do dugih razgovora o tome ko može okupiti najmanje 61 zastupnika.
Visoka izlaznost povećala interes za konačne rezultate
Izlaznost je do 20 sati iznosila 74,3 posto. Prema navedenim podacima, riječ je o rekordnoj vrijednosti i povećanju od osam procentnih poena u odnosu na izbore održane 2022. godine, što ukazuje na snažno učešće birača u ovogodišnjem glasanju.
Ipak, izlazne ankete predstavljaju samo preliminarne procjene i mogu se razlikovati od konačnih izbornih rezultata. Zbog toga se trenutna prednost Eisenkotovog bloka ne može tumačiti kao konačna izborna pobjeda niti kao potvrda budućeg sastava vlade.
Naredna faza izraelskih izbora zavisit će od zvanične raspodjele mandata i mogućnosti postizanja koalicionog dogovora. Tek nakon objave konačnih rezultata bit će jasnije da li će jedna od političkih strana uspjeti okupiti većinu ili će pregovori o vlasti potrajati.
