Slobodna zona Brod, udaljena svega 300 metara od graničnog prijelaza s Hrvatskom, dobila je dozvolu za rad. Riječ je o prvoj aktivnoj slobodnoj zoni u bh. entitetu Republika Srpska. Kompanijama bi ovaj status trebao olakšati uvoz repromaterijala, smanjiti čekanja i ubrzati transport robe prema inostranim tržištima.
Dozvola otvorila prostor za poslovanje
Rješenje o ispunjenosti uslova za rad uručio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac. Slobodna zona prostire se na tri odvojene cjeline, a njena najvažnija prednost je položaj neposredno uz granicu s Hrvatskom.
Postupak dobijanja dozvole završen je za deset mjeseci. Nadležni su istovremeno pozvali druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj koje imaju status slobodne zone da što prije podnesu zahtjeve kako bi započele poslovanje.
Prema navodima RTRS-a, sve slobodne zone koje su do sada bile aktivne u Bosni i Hercegovini nalazile su se na području Federacije BiH. Status slobodne zone ranije su dobili Trebinje i Gradiška, gdje se također očekuje početak punog funkcionisanja.
Kompanije očekuju brži transport robe
Prva kompanija koja posluje u Slobodnoj zoni Brod jeste Skaj Adapter, proizvođač metalnih podložaka za automobilsku industriju. Broj zaposlenih u toj firmi povećan je sa 35 radnika 2006. godine na današnjih 230, navedeno je u dostupnim informacijama.
Direktor kompanije Dejan Simirdžija rekao je da će nova organizacija poslovanja znatno olakšati transport. Kamioni koji dolaze s granice više neće morati ići na carinski terminal, već će direktno ulaziti u krug kompanije.
Simirdžija je naveo da će se na taj način čekanje skratiti za približno tri do četiri sata. Dodao je i da će biti smanjeno finansijsko opterećenje, jer je firma ranije zbog plaćanja carinskih dažbina pri uvozu morala rezervisati oko milion KM.
Brod računa na nove investitore
Načelnik općine Brod Milan Zečević smatra da bi status slobodne zone mogao privući strane investitore. Posebno je izdvojio kompanije iz evropskih zemalja koje posluju na tržištu Evropske unije i traže jednostavniji način organizacije proizvodnje.
Prema Zečevićevim riječima, poduzetnici iz Evrope mogu osnovati kompaniju u Brodu i koristiti pogodnosti koje pruža bescarinska zona. On je ocijenio da bi tako jednostavnije uvozili repromaterijal i plasirali proizvodnju na tržište Evropske unije.
Ministar Staša Košarac očekuje da bi sličnim putem mogle krenuti Bijeljina, Istočno Sarajevo i Doboj, kao i druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini. Time bi se, prema očekivanjima, aktivirao veći broj ranije uspostavljenih slobodnih zona.
