Završen je današnji dio dvodnevne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a nastavak zasjedanja zakazan je za sutra u 10.00 sati. I dok su građani očekivali rasprave, argumente i budnost svojih izabranih predstavnika, barem jedan zastupnik odlučio je da demonstrira kako izgleda „aktivno učešće“ u parlamentarnom radu – spavanjem.
Na fotografiji koja se ubrzano širi društvenim mrežama vidi se kako zastupnik Demokratske fronte (DF) Amir Ibrović, iscrpljen od višesatne rasprave, mirno spava u zastupničkoj klupi. Ironično, upravo je on ostao gotovo do kraja cjelodnevne sjednice, dok su klupe oko njega bile gotovo potpuno prazne. Možda je to i nova strategija DF-a: kad nema kolega, nema ni buke, pa se lakše zaspi.
U njegovu odbranu može se reći da je bio prisutan – fizički. Za razliku od mnogih drugih zastupnika koji su ranije napustili salu, Ibrović je ostao do kraja, iako je očigledno procijenio da je nivo rasprave dovoljan razlog za kratki predah. Njegov doprinos raspravi bio je tih, ali upadljiv.
Poseban ironijski ton cijeloj situaciji daje činjenica da je DF-ov Mahir Mešalić pokušavajući pokazati kako Vlada FBiH i parlamentarna većina ne rade kako treba iste napadao. Veliki dio tog vremena potrošen je u pokušaju da se odbrani Avdo Avdić, novinar kojeg mnogi politički akteri otvoreno nazivaju SDA-ovim plaćenim megafonom. Dok je Mešalić upozoravao i vodio bitke, njegov stranački kolega Amir Ibrović očito je zaključio da je riječ o temi koja djeluje prilično uspavljujuće.
Deklaracija kojom se osuđuje zabrana ulaska novinaru Avdi Avdiću u Republiku Hrvatsku, a koju je predložio Klub Demokratske fronte, nije dobila potrebnu podršku na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Tako je Demokratska fronta na istoj sjednici ponudila dva potpuno različita pristupa političkom djelovanju: jedan glasno govori, optužuje i brani, dok drugi – zatvorenih očiju – daje svoj tihi doprinos parlamentarnoj demokratiji. Ako ništa drugo, DF je pokazao da pokriva sve forme političkog angažmana – od govora do sna.
Uspavani zastupnik Demokratske fronte (DF) Amir Ibrović
Sutra zastupnike čeka ozbiljniji dio posla. Prva tačka dnevnog reda bit će glasanje o Prijedlogu budžeta Federacije BiH za 2026. godinu, kao i prateći zakon o njegovom izvršenju. Riječ je o budžetu teškom 8.898.279.146 KM, što je za 649 miliona KM više nego u 2025. godini. Vlada FBiH tvrdi da je osnovni cilj održivo upravljanje javnim finansijama, odgovorna kontrola rashoda i obezbjeđenje stabilnih izvora finansiranja.
Pored budžeta, zastupnici će glasati i o finansijskim planovima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH te Federalnog zavoda za zapošljavanje. Nakon toga slijedi razmatranje izmjena i dopuna Zakona o policijskim službenicima FBiH, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju te Prijedloga zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH.
Teme su teške, brojevi ogromni, a odgovornost još veća. Ostaje nada da će sutrašnje zasjedanje proteći s manje sna, a više budnosti, jer građani Federacije BiH teško mogu sebi priuštiti luksuz da se ključne odluke donose u polusnu.
Kantonalni odbor Stranke demokratske akcije (SDA) Tuzlanskog kantona objavio je da se Denijal Tulumović i Šefik Husić, protiv kojih je nedavno potvrđena optužnica, povlače sa stranačkih funkcija do okončanja sudskih postupaka. Međutim, iako se formalno povlače iz stranačkih struktura, oba funkcionera zadržavaju sve ključne javne funkcije i značajna mjesečna primanja.
Denijal Tulumović ostaje zastupnik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, funkciji koja nosi mjesečna primanja veća od 5.000 KM. I pored potvrđene optužnice i poziva javnosti na političku odgovornost, Tulumović nije podnio ostavku na ovu državnu poziciju, niti se odrekao privilegija koje ona nosi.
Šefik Husić je, s druge strane, odustao isključivo od funkcije predsjednika Gradskog odbora SDA Tuzla, dok je zadržao sve ostale pozicije. Husić nastavlja obavljati dužnost pomoćnika direktora JZU UKC Tuzla za sestrinstvo, upravo sa pozicije sa koje je i optužen, uz platu od skoro 6.000 KM mjesečno. Pored toga, nije se odrekao ni funkcije vijećnika u Gradskom vijeću Tuzla, gdje je ujedno i predsjednik Kluba vijećnika SDA, za što prima dodatnu naknadu veću od 1.000 KM mjesečno.
Dakle, iako su se povukli sa stranačkih funkcija, niti jedan od ove dvojice nije se odrekao javnih pozicija niti finansijskih naknada koje iz njih proizlaze, što otvara pitanje stvarne političke odgovornosti i iskrenosti poruka koje SDA šalje javnosti.
Podsjetimo, Tulumović i Husić su do sada obavljali i funkcije predsjednika gradskih odbora SDA u Živinicama i Tuzli. Iz SDA su saopćili da su, nakon razgovora i konsultacija, prihvaćene njihove izjave o povlačenju sa stranačkih dužnosti, navodeći kako imenovani tvrde da nisu počinili djela koja im se stavljaju na teret, ali su se povukli „radi interesa Stranke i očuvanja njenog ugleda“.
Umjesto njih, za obavljanje funkcija predsjednika Gradskih odbora SDA Tuzla i SDA Živinice imenovane su druge osobe iz rukovodstva ovih odbora, koje će te dužnosti obavljati do okončanja sudskih postupaka.
Kantonalni odbor SDA Tuzlanskog kantona poručio je da ostaje opredijeljen za poštivanje principa zakonitosti, političke odgovornosti i očuvanje povjerenja javnosti. Ipak, činjenica da su optuženi funkcioneri zadržali sve javne funkcije i visoka primanja baca ozbiljnu sumnju na stvarni domet tih principa u praksi.
Optužnica u ovom slučaju potvrđena je i protiv Marka Tadića, osnivača i vlasnika privrednog društva INEL-MED d.o.o. Mostar, Senade Hujdurović, direktorice Privatne zdravstvene ustanove Opća i Specijalna bolnica „Plava Medical Group“ Tuzla, kao i protiv ove ustanove kao pravnog lica.
Produžen pritvor osumnjičenima za požar u Domu penzionera Tuzla, Tužilaštvo najavilo žalbu
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona uputilo je Vijeću Kantonalnog suda u Tuzli prijedlog da se, u skladu sa članom 149. stav 2 Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, produži mjera pritvora za još dva mjeseca Mirsadu Bakaloviću (49), bivšem direktoru Doma penzionera Tuzla, i Zinaidi Razić-Halilović (46), šefici Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove ove ustanove, te članici Upravnog odbora.
Međutim, Kantonalni sud Tuzla donio je odluku da se pritvor produži za jedan mjesec, a ne za dva, kako je predložilo Tužilaštvo. Zbog toga će Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona uložiti žalbu Vrhovnom sudu Federacije BiH na ovakvu odluku.
Iz Tužilaštva TK navode da se radi o izuzetno složenoj i obimnoj istrazi koja zahtijeva kontinuiran rad punim intenzitetom i kapacitetima. Kako ističu, s obzirom na veliki broj istražnih radnji koje se provode, kao i na teške posljedice koje su nastupile, istragu nije realno moguće okončati u kratkom vremenskom periodu.
Podsjećamo, Bakalović i Razić-Halilović osumnjičeni su da su kao saučesnici počinili krivično djelo Teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opće opasnosti, dok se Bakaloviću dodatno na teret stavlja produženo krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
U prijedlogu za produženje pritvora navedeno je da se radi o posebno teškom krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do dvanaest godina. U požaru koji je izbio u Domu penzionera Tuzla 4. novembra 2025. godine smrtno je stradalo više osoba starije životne dobi, korisnika usluga ove ustanove, dok je više od 40 osoba zadobilo povrede.
Tužilaštvo naglašava da se radi o vanrednim okolnostima i posebno teškom krivičnom djelu s teškim posljedicama, koje su izazvale veliku uznemirenost javnosti. Također, smatraju da bi eventualno puštanje osumnjičenih na slobodu moglo predstavljati stvarnu prijetnju narušavanju javnog reda i mira.
O konačnoj odluci o produženju pritvora odlučivat će Vrhovni sud Federacije BiH nakon razmatranja žalbe Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Zloupotrebom ovlaštenja nezakonito uticali na milionske javne nabavke medicinske opreme
Posebni odjel za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio je optužnicu Posebnog odjela Federalno tužilaštvo Federacije BiH, podignutu protiv više fizičkih lica i jednog pravnog lica, zbog krivičnih djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.
Denijal Tulumović, bivši direktor UKC-a Tuzla, poslanik u Parlamentu BiH (SDA)
Optužnicom su obuhvaćeni Denijal Tulumović, bivši vršilac dužnosti direktora Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla; Marko Tadić, osnivač i vlasnik privrednog društva INEL-MED d.o.o. Mostar; Šefik Husić, pomoćnik direktora UKC Tuzla za sestrinstvo; Senada Hujdurović, direktorica Privatne zdravstvene ustanove Opća i Specijalna bolnica Plava Medical Group Tuzla, kao i navedena zdravstvena ustanova u svojstvu pravnog lica.
Šefik Husić, Pomoćnik direktora UKC Tuzla za sestrinstvo i predsjednik GO SDA Tuzla
Prema navodima iz optužnice, Denijalu Tulumoviću, Marku Tadiću i Šefiku Husiću stavlja se na teret da su u periodu od 2022. do 2025. godine, zloupotrebom službenih ovlaštenja i međusobnim dogovorom, nezakonito uticali na postupke javnih nabavki medicinske opreme velike finansijske vrijednosti. Riječ je o nabavci linearnog akceleratora i prateće opreme za potrebe UKC Tuzla, s ciljem favorizovanja ponuđača INEL-MED d.o.o. Mostar i ograničavanja tržišne konkurencije.
Marko Tadić, osnivač i vlasnik privrednog društva INEL-MED d.o.o. Mostar
Procijenjena vrijednost predmetne medicinske opreme iznosi 8.547.008,55 KM bez PDV-a.
Iz Federalnog tužilaštva FBiH saopćeno je da su, usljed ovakvog postupanja, postupci javnih nabavki više puta poništavani nakon žalbi drugog ponuđača, što je rezultiralo višegodišnjim odugovlačenjem nabavke neophodne opreme.
Zbog toga JZU UKC Tuzla nije bila u mogućnosti da pravovremeno osigura kontinuitet radioterapijskog liječenja, usljed čega su onkološki pacijenti bili upućivani na liječenje u druge zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Time je produženo vrijeme čekanja na radioterapiju, povećan zdravstveni rizik i ugrožen život pacijenata, uz dodatne finansijske i psihosocijalne posljedice po pacijente i njihove porodice.
Nadalje, optužnicom se Denijalu Tulumoviću i Senadi Hujdurović stavlja na teret da su u januaru 2023. godine zaključili ugovor o poslovnoj saradnji između UKC Tuzla i privatne zdravstvene ustanove suprotno važećim propisima. Na taj način privatnoj zdravstvenoj ustanovi pribavljena je protivpravna imovinska korist u iznosu većem od 128.000 KM, dok je istovremeno Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla nanesena imovinska šteta.
Senada Hujdurović, direktorica Privatne zdravstvene ustanove Opća i Specijalna bolnica „Plava Medical Group“ Tuzla;
Optužnicom je za glavni pretres predloženo ispitivanje 84 svjedoka, pet vještaka, kao i izvođenje više od 500 materijalnih dokaza.
Također je predloženo oduzimanje protivpravne imovinske koristi, dosuđivanje imovinsko-pravnog zahtjeva oštećenom UKC Tuzla, oduzimanje predmeta, te izricanje sigurnosnih mjera prema optuženima, uključujući zabranu obavljanja poslova i funkcija u javnim institucijama i pravnim licima, kao i sigurnosne mjere prema optuženom pravnom licu.
Bosanskohercegovačko iseljeništvo i dalje ima presudnu ulogu u očuvanju ekonomske stabilnosti zemlje. Najnoviji raspoloživi podaci potvrđuju snažnu i kontinuiranu vezu dijaspore s Bosnom i Hercegovinom, naročito kroz finansijske tokove koji značajno utiču na ukupna ekonomska kretanja.
Po obimu i značaju novčanih doznaka iz inostranstva, Bosna i Hercegovina se svrstava u sam vrh evropskih zemalja. Prema podacima Eurostata, BiH zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Kosova, po suficitu ličnih transfera iz inostranstva i njihovom udjelu u bruto domaćem proizvodu.
Preliminarni pokazatelji upućuju na to da je 2025. godina bila rekordna po intenzitetu finansijske podrške dijaspore prema domaćinstvima u BiH. Ovakav trend imao je direktan efekat i na rast vrijednosti proizvedenih dobara i usluga, odnosno na ukupni BDP zemlje.
Kontinuirani rast novčanih doznaka
Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su ukupni tekući transferi u prvih devet mjeseci 2025. godine iznosili oko 4,3 milijarde KM, što je za približno 156 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine. Ovakav rast potvrđuje da inflacija i ekonomske poteškoće u zemljama Zapada nisu značajnije umanjile finansijsku snagu bh. dijaspore.
Ovi podaci istovremeno ukazuju i na činjenicu da države Evropske unije, uprkos izazovima, i dalje održavaju znatno viši životni standard u poređenju s Bosnom i Hercegovinom.
Ukoliko je rast transfera nastavljen i tokom posljednjeg kvartala 2025. godine, gotovo je izvjesno da je ukupan godišnji iznos premašio 5 milijardi konvertibilnih maraka.
Najveći dio tih sredstava odnosi se na lične novčane doznake iz inostranstva. Do kraja septembra 2025. godine one su dostigle iznos od 3 milijarde i 262 miliona KM, u odnosu na 3 milijarde i 66 miliona KM u istom periodu 2024. godine, što predstavlja povećanje od 196 miliona KM.
Značajan dio transfera čine i penzije iz inostranstva, koje su u prvih devet mjeseci 2025. godine iznosile 947 miliona KM. S obzirom na to da su u pitanju podaci za tri kvartala, konačni godišnji iznos je nesumnjivo i veći.
Dijaspora kao stabilizacijski faktor ekonomije
Uloga dijaspore u finansijskim tokovima i ukupnoj ekonomskoj slici BiH dodatno je potvrđena i nedavnim analizama Eurostata. Na karti koja prikazuje udio ličnih transfera u BDP-u zemalja Evropske unije, EFTA-e i država kandidata, Bosna i Hercegovina se nalazi na samom vrhu.
Sredstva koja bh. dijaspora šalje ili ulaže u domovinu direktno podstiču ličnu potrošnju, a time i ekonomski rast. To ima poseban značaj u zemlji koja se, objektivno, nalazi pri dnu evropske ljestvice po nivou životnog standarda, dodatno opterećenog snažnim inflatornim pritiscima.
Istovremeno, izražen je nesklad između rasta plata i rasta troškova života. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, prosječni mjesečni troškovi četveročlane porodice u novembru prošle godine iznosili su 3.355,25 KM, dok je prosječna neto plata u oktobru iznosila svega 1.632 KM.
Ključna uloga iseljeništva
Važnost finansijske podrške dijaspore dodatno potvrđuju i podaci Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a iz 2022. godine. Prema tim pokazateljima, BDP po stanovniku u Bosni i Hercegovini, izražen u standardu kupovne moći, iznosio je svega 35 posto prosjeka Evropske unije, dok je stvarna individualna potrošnja bila na nivou od 41 posto EU prosjeka.
Svi ovi pokazatelji jasno ukazuju na to da bh. dijaspora ostaje jedan od ključnih faktora koji ublažavaju strukturne slabosti domaće ekonomije i omogućavaju očuvanje životnog standarda za veliki broj građana Bosne i Hercegovine.
Raport je još u septembru prošle godine objavio da je Vlada Federacije BiH odobrila Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila za potrebe budžetskih korisnika.
Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom se na korištenje dodjeljuje ukupno 11 novih službenih putničkih automobila u vlasništvu Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH. Vozila će koristiti potpredsjednici Federacije BiH, pojedine federalne agencije i ministarstva, kao i Generalni sekretarijat Vlade FBiH.
Ova odluka objavljena je u Službenom listu Federacije BiH.
Riječ je o automobilima proizvedenim 2025. godine, modelima Audi A6 i Škoda Superb, čija ukupna vrijednost, prema dokumentaciji o nabavci, iznosi 900.854,86 KM bez PDV-a, odnosno 1.053.999,19 KM s uključenim PDV-om.
Prema objavljenim podacima, jedan Audi A6 dodijeljen je potpredsjedniku Federacije BiH Refiku Lendi, drugi potpredsjedniku Federacije BiH Igoru Stojanoviću, dok je treći Audi namijenjen Službi za zajedničke poslove, odnosno za potrebe Vlade FBiH.
Podsjećamo, još u septembru prošle godine Vlada FBiH dala saglasnost za nabavku ukupno 30 službenih vozila, čija je ukupna vrijednost dostizala gotovo dva miliona KM.
Tada smo naveli da, prema javno dostupnim podacima, prednjače upravo dva potpredsjednika Federacije BiH – Refik Lendo, potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda, i Igor Stojanović, potpredsjednik iz reda srpskog naroda.
Cijena dva Audija A6 za potpredsjednike kreće se od oko 120.000 KM po vozilu, odnosno ukupno oko 240.000 KM.
Sada se postavlja pitanje hoće li potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo, kojeg su godinama predstavljali kao „bedem poštenja“ i zaštitnika moralnih vrijednosti, a koji ranije, kao ni njegova stranka, nije kritikovao nabavku skupih vozila za Vladu FBiH, biti dovoljno principijelan da odbije Audi A6 koji mu je dodijeljen.
Podsjećanja radi, kada je Vlada FBiH ranije izdvajala više od dva miliona KM za vozni park, tada se u javnosti digla „kuka i motika“, uz oštre kritike zbog rasipanja budžetskog novca.
Međutim, kada se vozila dijele kadrovima SDA, u toj stranci vlada potpuna šutnja.
Ostaje da se vidi hoće li Lendo na vlastitom primjeru pokazati kako izgleda skromnost u praksi, ili će slogani i pozivi upućeni javnosti ostati rezervisani samo za one koji još vjeruju u takvu političku retoriku.
Da li znate gdje je najveći broj kladionica po kantonima i gradovima u Federaciji BiH?
Što se tiče kladionica u Federaciji BiH, najviše uplatnih mjesta ima Tuzlanski kanton – 348. Slijedi Srednjobosanski (SBK) sa 335, Hercegovačko-neretvanski (HNK) 316, Sarajevski kanton (SK) 303, Zeničko-dobojski (ZDK) 274, Unsko-sanski (USK) 198, Hercegbosanski (HBK) 98, Zapadnohercegovački (ZHK) 85, Posavski 41 i Bosansko-podrinjski Goražde (BPK) 18.
Broj uplatnih mjesta kladionica po kantonima i opštinama/gradovima:
Jedna za drugom, općine i gradovi širom Bosne i Hercegovine, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, pridružuju se sve snažnijem trendu uvođenja taksi za igre na sreću, čime lokalne zajednice ulaze u direktan obračun s moćnim kockarskim lobijem.
Prema dostupnim podacima, više od 38 općina i gradova u BiH već je izmijenilo odluke o komunalnim naknadama kojima su dodatno opteretili priređivače igara na sreću ili su u postupku usvajanja inicijativa koje će to uskoro učiniti. Predmet oporezivanja su svaki kockarski aparat i svaki objekat kladionice, a lokalne vlasti ovim potezima ostvaruju dva ključna cilja: značajno punjenje lokalnih budžeta i suzbijanje ovisnosti o kockanju među građanima.
Punjenje budžeta i društvena zaštita
Primjer Travnika jasno pokazuje razmjere problema. Prema izvještaju multidisciplinarnog tima u ovom gradu, čak 45 posto razvoda brakova direktno je povezano s ovisnostima o kocki i alkoholu. Travnik je specifičan i po tome što Općinsko vijeće priprema odluku o zabrani izdavanja općinskih prostora kladionicama, s obzirom na to da ih već ima čak 75.
Ipak, uprkos ozbiljnosti problema, takse za kladionice u Travniku i dalje su među najnižima u BiH i iznose nešto više od 2.000 KM po kladionici godišnje, što je manje čak i od pojedinih nameta za apoteke.
Krajina povukla prve poteze
Za razliku od Travnika, Krajina je odlučila povući znatno odlučnije poteze. Bihać je postao simbol borbe protiv kladioničarske industrije, jer godišnja taksa za jedan objekat dostiže i 20.000 KM.
– Već smo zaprimili prve uplate u iznosu od 60.000 KM, a u budžetu za 2026. godinu planiramo 1,15 miliona KM prihoda isključivo od taksi koje smo uveli kladionicama – izjavio je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
Uvođenjem ove odluke ostvaren je i treći, izuzetno važan efekat: 12 kladionica već je zatvoreno i napustilo Bihać.
Isti finansijski efekat očekuju i druge općine koje su slijedile ovaj model, a visina taksi, zavisno od zone, dostiže do 20.000 KM po objektu godišnje.
Prva bila Bosanska Krupa
Iako se danas često navodi da su mnoge općine slijedile primjer Bihaća, činjenice govore da je Bosanska Krupa bila prva lokalna zajednica koja je još 2023. godine započela borbu protiv kladioničarske pošasti izmjenama Odluke o komunalnim taksama.
– Grad Bosanska Krupa bio je prva lokalna zajednica koja je započela ovu borbu, a svoju odluku smo potom dostavili i Bihaću – saopćeno je iz kabineta gradonačelnika Bosanske Krupe.
Kladioničarski lobiji pokušali su osporiti i ovu odluku, uključujući žalbe Komisiji za zaštitu ljudskih prava, građanskih sloboda i ravnopravnosti spolova, ali je žalba jednoglasno odbijena.
Spisak općina se širi
Pored Bosanske Krupe, Travnika i Bihaća, slične odluke već su donijele ili usvojile inicijative i sljedeće općine i gradovi: Sanski Most, Bužim, Velika Kladuša, Laktaši, Donji Vakuf, Zavidovići, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Gradačac, Bijeljina, Visoko, Breza, Hadžići, Zenica i Konjic.
Konjic zavređuje posebnu pažnju, jer su kladionice pokušale zastrašiti lokalnu vlast objavom da im je Grad Konjic uplatio više od 20.000 KM po presudi Kantonalnog suda u Mostaru. Međutim, radilo se o sasvim drugoj vrsti takse, nakon čega je Gradsko vijeće Konjica ipak usvojilo sveobuhvatnu Odluku o komunalnim taksama koja obuhvata i igre na sreću.
Građanski pritisak i politička volja
Borba protiv kladionica dodatno je ojačana građanskim inicijativama i kampanjom „Biraj porodicu, ne kladionicu“, koja je, prema riječima aktivista Selmira Mujagića, ujedinila institucije, političke strukture i građane širom zemlje.
– Ovo je jedna od najšire koordiniranih i najuspješnijih inicijativa u posljednjih 30 godina. Nivo političke volje je podignut na maksimum – kaže Mujagić.
Lukavac kao primjer završene borbe
Jedna od posljednjih pobjeda zabilježena je posljednjeg radnog dana 2025. godine u Lukavcu. Na 12. redovnoj sjednici Gradskog vijeća usvojena je Odluka o komunalnim taksama kojom su uvedene takse, inspekcijski nadzor, kazne i prinudna naplata.
Lukavac ima 28 objekata kladionica, a očekivani godišnji prihod iznosi oko 2 miliona KM, što uključuje takse na objekte i aparate.
A gdje je Tuzla?
U tom kontekstu, posebno se izdvaja pitanje Tuzle. Oslobođenje je ranije objavilo da bi Gradsko vijeće Tuzle u januaru trebalo razmatrati inicijativu za uvođenje sličnih taksi, ali do sada konkretna odluka još nije donesena.
Screenshot
Tuzla, kao jedan od najvećih urbanih centara u Federaciji BiH, s velikim brojem kladionica i izraženim društvenim problemima povezanim s kockanjem, ostaje pod posebnom pažnjom javnosti. Hoće li slijediti primjer Lukavca, Živinica, Kalesije i Srebrenika ili će i dalje odgađati odlučniji odgovor – ostaje da se vidi.
Što se tiče Tuzle koja je svakako pretprana kladionicama koje se nalaze svuda , na upit u gradu Tuzla dobili smo sljedeću informaciju:
– Obavještavamo vas da je Gradsko vijeće Tuzla na 11. redovnoj sjednici, održanoj 30. septembra 2025. godine, usvojilo Nacrt odluke o komunalnim taksama Grada Tuzla, kao i Prijedlog odluke o načinu provođenja javne rasprave o Nacrtu odluke o komunalnim taksama Grada Tuzla. Kod izrade Nacrta predmetne odluke, pored važećih propisa iz ove oblasti, u obzir je uzeta i uporedna praksa iz drugih jedinica lokalne samouprave, pa i Grada Bihaća, kao i drugih općina, kako iz Unsko-sanskog, tako i drugih kantona u Federaciji BiH, kazao nam je sekretar organa državne službe u Gradskoj upravi Tuzle Almir Šuta.
Prema njegovim riječima, a nakon provedene javne rasprave o Nacrtu Odluke o komunalnim taksama Grada Tuzla, Prijedlog odluke o komunalnim taksama, sa izvještajem sa javne rasprave, planiran je da se nađe na dnevnom redu januarske sjednice Gradskog vijeća Tuzla.
Pametna ulaganja umjesto kocke
Ako se ovaj trend nastavi i do proljeća broj općina koje uvode takse poraste na 40, procjenjuje se da će oko 80 miliona KM godišnje ostati u lokalnim zajednicama, umjesto da završe u rukama kladioničarskog lobija.
Taj novac može biti uložen u škole, vrtiće, sportske klubove, omladinske programe, infrastrukturu te socijalne i preventivne programe, što bi moglo predstavljati jedan od najznačajnijih društvenih iskoraka u 2026. godini, ali i jasan zaokret u vođenju javnih politika u izbornoj godini.
Sudeći prema nezvaničnim informacijama koje dolaze iz SDA, u ovoj stranci i dalje vlada konsternacija nakon što je predsjednik SBiH-a Semir Efendić objavio kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Efendić je jučer zvanično obznanio svoju kandidaturu, čime je značajno zakomplikovao utrku za Predsjedništvo BiH, naročito iz ugla predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Kako smo ranije pisali, Izetbegović je računao na formiranje šireg političkog bloka koji bi mu dao podršku, što bi mu omogućilo da znatno samouvjerenije uđe u izbornu utrku protiv kandidata Trojke Denisa Bećirovića.
Međutim, Efendićeva kandidatura u potpunosti je srušila tu strategiju i dovela Izetbegovića u izuzetno tešku političku poziciju.
Izetbegović je najveću podršku očekivao od Demokratske fronte i Stranke za Bosnu i Hercegovinu. DF je, prema procjenama unutar SDA, učinio koliko je mogao, kandidaturom Slavena Kovačevića, koji se u toj stranci percipira kao politički slab kandidat, nesposoban da povuče značajniji broj bošnjačkih glasova kakav potencijal ima Željko Komšić.
S druge strane, Efendićeva odluka da se uključi u utrku dodatno je smanjila Izetbegovićeve izglede, što je, prema izvorima, izazvalo pravi šok u vrhu SDA.
Insajderi iz ove stranke, koji su govorili za Raport, tvrde da je atmosfera izuzetno sumorna, a da je iznenađenje kod Izetbegovića bilo ogromno.
Prema istim informacijama, Izetbegović se prije nekoliko dana sastao s Efendićem kako bi razgovarali o izbornoj utrci. Tokom tog susreta, Izetbegović je navodno predložio Efendiću da mu pruži podršku, uz obećanje da će, u slučaju pobjede, ponovo sjesti za sto i razgovarati o budućim opcijama i pozicijama za Efendića. U tom kontekstu, kako se navodi, spominjala se čak i premijerska pozicija u Federaciji BiH.
Efendić, prema navodima izvora, nije ni prihvatio ni odbio tu ponudu.
Objava iz SBiH da će Efendić ipak biti kandidat doživljena je, kako se tvrdi, kao hladna politička osveta Izetbegoviću. Prema istim izvorima, vjeruje se da Efendić nikada nije ozbiljno razmatrao ponuđeni dogovor.
Razlozi za to su višestruki. Efendić, navodno, nije oprostio Izetbegoviću što je u ranijem sukobu unutar sarajevske SDA stao uz Asima Sarajlića, a ne uz njega, nakon čega je Efendić i napustio stranku. Također mu zamjera i to što je, prema njegovom uvjerenju, dva puta ostao bez premijerske pozicije u Kantonu Sarajevo zbog Izetbegovićevih odluka.
Osim ličnih i političkih nesuglasica, Efendić ima i jasan strateški cilj – jačanje pozicije SBiH-a. Svjestan je da će njegova kandidatura povući dodatne glasove za stranku, iako su mu šanse za pobjedu u utrci za Predsjedništvo BiH realno znatno manje.
Na taj način Efendić se nastoji nametnuti kao alternativni politički izbor u odnosu na SDA, ali i u odnosu na stranke Trojke.
Sada, kada je Efendić „pustio zeca“, ostaje pitanje kako će Izetbegović reagovati. Hoće li sam ući u utrku i riskirati novi politički poraz ili će pokušati pronaći drugo rješenje i isturiti novog kandidata.
Iranski vrhovni vođa zaprijetio je obračunom s demonstrantima, dok je glavni tužitelj u Teheranu poručio da bi se neki učesnici protesta mogli suočiti i sa smrtnom kaznom. Upozorenja iz Teherana dolaze u trenutku rastućih nemira širom zemlje, izazvanih dubokom ekonomskom krizom i naglim padom vrijednosti nacionalne valute.
Reakcije iz Sjedinjenih Američkih Država dodatno su zaoštrile situaciju. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će se SAD uključiti ukoliko iranske vlasti počnu masovno ubijati demonstrante.
Demonstracije, koje su započele u Teheranu, ubrzo su se proširile i na druge gradove, povećavajući pritisak na iransko političko rukovodstvo, prenosi Sky News.
Kermanshah, Iran, protesti 8.1.2026. godine
Iran odsječen od vanjskog svijeta
U petak je Iran bio gotovo potpuno odsječen od vanjskog svijeta nakon što su vlasti uvele blokadu interneta širom zemlje. Državni mediji za proteste su optužili, kako navode, „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists, u nasilju povezanim s posljednjim demonstracijama poginule su najmanje 62 osobe, dok je više od 2.300 ljudi privedeno.
iranski vrhovni vođa Ali Hamnei
Nakon širenja protesta, iranski vrhovni vođa Ali Hamnei optužio je demonstrante da djeluju u interesu američkog predsjednika, tvrdeći da „vandali i izgrednici uništavaju vlastite ulice kako bi usrećili predsjednika druge zemlje“.
Dodao je da Teheran neće tolerisati ljude koji djeluju kao, kako je rekao, „plaćenici za strance“.
Al-Rasool Mosque in Tehran burns as the people hit the streets in their millions against the Islamic regime. pic.twitter.com/TYziB6nHP2
Iranski tužitelj Ali Salehi izjavio je da bi se neki demonstranti mogli suočiti sa smrtnom kaznom zbog svojih postupaka. Prema njegovim riječima, vandalizam nad javnom imovinom u okviru antirežimskih protesta tretirat će se kao „moharebeh“, odnosno „vođenje rata protiv Boga“, što prema iranskom zakonu može uključivati i pogubljenje.
„Nećemo biti blagi prema naoružanim teroristima. Njihova kazna je moharebeh“, rekao je Salehi, prenosi iranska novinska agencija Tasnim.
Prema istim izvorima, u neredima je navodno ranjeno i nekoliko policajaca, dok sigurnosni izvori tvrde da su demonstranti zapalili džamiju Al-Rasool u blizini trga Mogadam.
Trump: „Iran je u velikoj nevolji“
Tokom brifinga u Bijeloj kući, Trump je pohvalio proteste i ocijenio da se Iran nalazi u ozbiljnoj krizi.
Donald Trump
„Iran je u velikoj nevolji. Ljudi preuzimaju gradove za koje niko nije mislio da su mogući prije samo nekoliko sedmica“, rekao je američki predsjednik.
Dodao je da bi se SAD snažno uključile ukoliko režim ponovo počne masovno ubijati demonstrante, naglašavajući da to ne znači slanje vojske na teren, ali podrazumijeva ozbiljne udare.
Američki državni sekretar Marco Rubio poručio je na društvenoj mreži X da Sjedinjene Američke Države „podržavaju hrabri narod Irana“.
Trump je otišao i korak dalje, sugerirajući da bi 86-godišnji vrhovni vođa možda želio napustiti zemlju, navodeći da situacija postaje „sve gora“.
Međunarodne osude i poziv Pahlavija
U zajedničkoj izjavi, lideri Velike Britanije, Francuske i Njemačke oštro su osudili ubistva demonstranata i izrazili duboku zabrinutost zbog postupanja iranskih sigurnosnih snaga. Agencija Ujedinjenih naroda za ljudska prava saopćila je da je ozbiljno uznemirena izvještajima o nasilju, smrtnim slučajevima i uništavanju imovine.
Prekid interneta, koji je zahvatio i međunarodne telefonske linije, započeo je kasno u četvrtak i potrajao do petka, prema podacima organizacije NetBlocks.
Masovni protesti uslijedili su nakon poziva prognanog prijestolonasljednika Reza Pahlavi, koji je iz Washingtona uputio poruku građanima Irana.
„Velika iranska nacijo, oči svijeta uprte su u vas. Izađite na ulice i, kao ujedinjeni front, iznesite svoje zahtjeve“, poručio je Pahlavi, dodajući da je režim, kao odgovor na zahtjeve za slobodom, prekinuo sve komunikacijske linije.
Iako se pozicionirao kao potencijalna ujedinjujuća figura opozicije, Pahlavi je naglasio da ne traži trajnu vlast. Trump je, s druge strane, izjavio da se ne planira sastati s njim i da nije siguran da bi takva podrška bila prikladna.
Demonstracije, koje su započele zbog ekonomskog kolapsa, danas predstavljaju najozbiljniji izazov iranskoj vlasti u posljednjih nekoliko godina, a razvoj situacije pažljivo prati cijeli svijet.
Penzionisani profesor gitare iz Tuzle Predrag Stanković presudom Općinskog suda Tuzla osuđen je na godinu zatvora, potvrđeno je iz Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Stanković je osuđen za produženo krivično djelo spolni odnos zloupotrebom položaja.
Prema optužnici Stanković je kao edukator – nastavnik gitare, iskorištavajući svoj položaj prema maloljetniku, koji mu je povjeren radi učenja, vršio spolni odnošaj i s njim izjednačenu spolnu radnju, u dužem vremenskom periodu.
On je uhapšen u decembru 2024. godine, nakon toga mu je određen pritvor u kojem je proveo oko osam mjeseci. Hapšenje je uslijedilo nakon što su protiv njega krajem novembra te godine stigle prijave od njegovih bivših učenika muškog spola.
Sve se, navodno, odvijalo tokom dopunskih časova iz oblasti klasične gitare, a koje je održavao u njegovom stanu u Tuzli i vikendici koju ima na jezeru Modrac na području Lukavca.
S obzirom na to da je ovo prvostepena presuda, na nju stranke u postupku imaju pravo žalbe.
