Ugovori stranaka s kandidatima ponovo su u fokusu pred Opće izbore u Bosni i Hercegovini, zakazane za 4. oktobar 2026. godine. Istraženi slučajevi pokazuju da su političke partije od kandidata tražile ugovore, mjenice i obavezu lojalnosti. Ustavni sud BiH ranije je ocijenio da takvi aranžmani ne mogu ograničiti slobodan mandat izabranog pojedinca.
Mjenica od 123.295 KM završila pred sudom
Smajo Mandžić, zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona, 2019. godine glasao je za smjenu vlasti koju je predvodio premijer iz PDA. Nakon isključenja iz stranke, PDA je aktivirala mjenicu koju je potpisao prije izbora 2018. godine. Sa njegovog računa naplaćeno je 123.295 KM, nakon čega je pokrenuo sudski spor.
PDA je od kandidata tražila ugovor o uređivanju odnosa i nepopunjenu mjenicu. Predsjednica stranke Elzina Pirić potvrdila je da će slični ugovori biti potpisivani i pred naredne izbore, vjerovatno uz bjanko mjenicu. Obrazložila je to stranačkim ulaganjem u kampanju i tvrdnjom da kandidati mogu vratiti mandat stranci.
Općinski sud u Tuzli je 2025. godine prvostepeno presudio u Mandžićevu korist i naložio povrat novca, uz troškove postupka od 17.694 KM. Presuda je zbog proceduralnih razloga vraćena na ponovno odlučivanje. Sud pritom nije prihvatio pokušaj da se ugovorom prisvoji mandat, jer zakon mandat veže za pojedinca.
Ustavni sud zaštitio slobodan mandat
Centar za istraživačko novinarstvo dokumentovao je da su sličnu praksu od 2012. godine imale najmanje još tri stranke: Demokratska fronta, Partija demokratskog progresa i A-SDA. U dva predmeta Ustavni sud BiH zaključio je da su takvi ugovori suprotni Izbornom zakonu BiH i da stranačka volja ne može ugroziti slobodan mandat.
Edita Velić iz Goražda rekla je da je prije kandidature na listi DF-a potpisala notarski ugovor o lojalnosti. Nakon napuštanja stranke 2021. godine, od nje je traženo 69.333 KM. Dženan Đonlagić iz DF-a izjavio je da ta stranka više ne primjenjuje takve ugovore, navodeći problem političkih preletača kao raniji razlog.
PDP je ranije tužio dvojicu odbornika iz Kozarske Dubice, tražeći po 26.080 KM nakon njihovog napuštanja stranke. Sudovi su zahtjeve odbili, a Ustavni sud BiH potvrdio da mandat pripada pojedincu. U slučaju A-SDA, vijećnici iz Bihaća suočili su se s pokušajem naplate mjenica od po približno 53.000 KM, ali je stranka od potraživanja odustala.
CIK ne nadzire interne dogovore stranaka
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba rekao je da ugovori stranaka i pojedinaca nisu posao kojim se ta institucija bavi. Prema njegovim riječima, CIK nema informacije o internim dogovorima i ne može utjecati na ono što se radi iza zatvorenih vrata, dok zakon uređuje kada mandat prestaje.
CIK je novac koji je PDA uzela od Mandžića putem mjenice evidentirao kao donaciju. Materijal navodi da fizičko lice stranci ne smije uplatiti dobrovoljni prilog veći od 10.000 KM. Mandžić je tužio PDA i banku, a sud je osporio i naknadno određivanje iznosa mjenice od 150.000 KM.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović izjavio je da njegova stranka pred naredne izbore neće sklapati ugovore s kandidatima, iako je ranija praksa te stranke potvrđena sudskim predmetom. Dok pojedine partije takve aranžmane odbacuju, PDA najavljuje njihovo zadržavanje, pa će ugovori stranaka s kandidatima ostati politički i pravni izazov.
