Glasački listići za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine otvorili su raspravu o tome da li formulacije „bošnjački“, „hrvatski“ i „srpski član“ odgovaraju Ustavu BiH. Dok bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić ne smatra da je Ustav prekršen, Zlatko Miletić i Šemsudin Mehmedović tvrde suprotno.
Ustav propisuje sastav Predsjedništva BiH
Član V Ustava Bosne i Hercegovine određuje da Predsjedništvo čine tri člana. Jedan Bošnjak i jedan Hrvat biraju se neposredno s teritorije Federacije BiH, dok se jedan Srbin bira neposredno s teritorije Republike Srpske. Upravo se na toj odredbi zasnivaju različita tumačenja naziva na izbornom obrascu.
Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma građana Tuzla, smatra da se ustavne odredbe moraju posmatrati u cjelini. Podsjetio je da Ustav uređuje i nadležnosti Predsjedništva, među kojima su predstavljanje države, predlaganje ambasadora i konzula te godišnjeg budžeta institucija BiH.
Šehić navodi da u prečišćenom tekstu Ustava, koji je sačinio Ustavni sud BiH, jasno stoje nazivi Bošnjak, Srbin i Hrvat. Ipak, smatra da korištenje pridjeva „bošnjački“, „hrvatski“ i „srpski“ u javnom i izbornom prostoru samo po sebi ne znači povredu Ustava.
Miletić problematizira nazive i izborne jedinice
Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ima drugačiji pravni stav. On tvrdi da je Centralna izborna komisija odlukom od 4. augusta prešla ustavne granice u dva segmenta: označavanjem članova Predsjedništva na listiću i podjelom administrativne jedinice Federacije BiH.
Prema Miletićevom tumačenju, izborna administrativna jedinica označena brojevima 701 i 702 podijeljena je na dva dijela, iako takva podjela, kako navodi, nema uporište u Ustavu BiH. Zbog toga smatra da je povreda ustavnih pravila nastala i kod naziva funkcija i kod organizacije izborne jedinice.
Miletić kaže da je predlagao apelaciju Ustavnom sudu BiH i privremenu mjeru kojom bi se CIK obavezao na izmjenu obrasca. Od te inicijative se, prema njegovim riječima, odustalo zbog kratkog roka i rizika da ponovna štampa i distribucija listića dodatno zakomplikuju izborni proces.
Mehmedović traži formulaciju bližu Ustavu
Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, također smatra da je odluka CIK-a protivna Ustavu. On se poziva na precizno određen sastav Predsjedništva i tvrdi da izborni listić ne bi trebao sugerisati da se biraju predstavnici pojedinih naroda, nego članovi Predsjedništva određene nacionalne pripadnosti.
Mehmedović posebno osporava upotrebu posvojnih pridjeva „bošnjački“, „hrvatski“ i „srpski“. Prema njegovom tumačenju, takvi izrazi označavaju pripadnost, a ne predstavljenost, pa mogu stvoriti utisak da građani biraju predstavnike naroda. Kao ustavno precizniju varijantu navodi formulaciju: član Predsjedništva Hrvat, Bošnjak i Srbin.
Rasprava o tome jesu li glasački listići za Predsjedništvo pravilno nazvani tako ostaje pitanje suprotstavljenih pravnih tumačenja. Šehić se oslanja na ustavni tekst i dugogodišnju praksu, dok Miletić i Mehmedović upozoravaju na moguće mijenjanje značenja funkcije. Konačnu ocjenu, ako se postupak pokrene, dao bi Ustavni sud BiH.
