BiH se ponovo suočava s pitanjem nedostatka strateških rezervi energenata u trenutku novih pritisaka na svjetsko tržište. Eventualni poremećaji u snabdijevanju mogli bi povećati cijene goriva, transporta, hrane i drugih proizvoda. Stručnjaci različito procjenjuju kretanje cijena, ali upozoravaju na ranjivost domaćeg sistema.
BiH nema sistem obaveznih rezervi nafte
Poseban problem predstavlja činjenica da BiH nema uspostavljen sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata. Takve zalihe mogle bi poslužiti kao ograničena zaštita u slučaju ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju, ali njihovo formiranje u zemlji još nije riješeno.
Evropska komisija godinama upozorava na nedovoljnu usklađenost domaćeg zakonodavstva u oblasti nafte i gasa s pravilima Evropske unije. U izvještajima o napretku BiH navodi se da nije ostvaren napredak ni u izradi propisa o obaveznim rezervama nafte.
Pitanje rezervi posebno dobija na značaju u periodima velikih oscilacija cijena energenata. Bez skladišta i napunjenih zaliha, domaće tržište ostaje izloženije promjenama koje dolaze izvan BiH, dok su mogućnosti institucija za ublažavanje udara ograničene.
Stručnjaci različito procjenjuju cijenu dizela
Energetski ekspert Zdravko Milovanović upozorava da bi se, u nepovoljnom scenariju, cijena dizela u BiH mogla popeti iznad četiri, pa čak i pet KM po litru. Ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju, posebno ako se poremećaji na tržištu dodatno prodube.
Kao jedan od faktora Milovanović navodi ograničavanje izvoza dizela iz Rusije, koju opisuje kao važnog globalnog snabdjevača. Prema njegovim riječima, posljedice rasta cijena ne bi se zadržale na benzinskim pumpama, već bi se prenijele na transport, poljoprivredu i proizvodnju.
Energetski ekspert Almir Bečarević oprezniji je u prognozama i podsjeća da se tržište nafte brzo mijenja. Na cijene, kako navodi, mogu uticati političke izjave, vojni incidenti i drugi događaji, zbog čega ne isključuje ni mogućnost blagog pada cijena derivata ako se tadašnji trend nastavi.
Skuplje gorivo moglo bi povećati troškove života
Milovanović upozorava da bi veća cijena dizela mogla poskupjeti sve proizvode u čijoj cijeni učestvuje transport ili potrošnja goriva. To se, prema njegovoj procjeni, može odraziti na prehrambene proizvode, troškove poljoprivrede i druge robe koju građani svakodnevno kupuju.
Bečarević posebno kritikuje nepostojanje strateških rezervi energenata. Smatra da bi BiH, da je ranije imala odgovarajuća skladišta i napunjene zalihe u periodu jeftinije nafte, sada mogla ublažiti dio posljedica tržišnog udara kroz ciljane akcize i druge mjere.
Dodatni pritisak mogao bi se pojaviti i na tržištu prirodnog gasa, čije cijene takođe mogu zavisiti od kretanja na energetskom tržištu. Bečarević smatra da bi eventualni rast troškova energenata mogao biti naročito značajan za domaćinstva tokom naredne zime.
