Home Blog Page 12

Bh. bokseri u Tarantu završili nastup već u prvom kolu

Bh. bokseri u Tarantu nisu uspjeli izboriti plasman u narednu fazu bokserskog turnira na XX Mediteranskim igrama. Mihajlo Đekić poražen je prekidom u trećoj rundi, dok je Nuh Hebibović izgubio jednoglasnom odlukom sudija. Oba predstavnika Bosne i Hercegovine takmičenje su završila već u prvom kolu.

Đekić zaustavljen u trećoj rundi

Mihajlo Đekić nastupio je u kategoriji do 60 kilograma, a protivnik mu je bio Alen Rustemovski iz Sjeverne Makedonije. Meč prve runde turnira nije donio povoljan rezultat za bosanskohercegovačkog predstavnika, koji je već nakon uvodnih rundi bio u zaostatku prema ocjenama sudija.

Rustemovski je bio bolji u prve dvije runde, što su sudije potvrdile svojim odlukama. Makedonski bokser zadržao je prednost i u nastavku borbe, a susret je konačno riješio prekidom u trećoj rundi, čime je osigurao prolazak u narednu fazu takmičenja.

Đekić je tako svoj nastup na Mediteranskim igrama završio bez plasmana u drugo kolo. Njegova eliminacija bila je prvi poraz za bh. boksere u Tarantu, gdje je Bosna i Hercegovina na početku turnira imala dvojicu predstavnika u konkurenciji.

Hebibović poražen jednoglasnom odlukom

Nakon Đekića, u ring je izašao i Nuh Hebibović, koji se takmičio u kategoriji do 70 kilograma. Njegov protivnik bio je grčki bokser Zacharias Mylonas, a duel je također završen pobjedom protivnika i eliminacijom predstavnika Bosne i Hercegovine.

Mylonas je do pobjede došao jednoglasnom odlukom sudija. Svih pet sudija bodovalo je borbu u njegovu korist, pa je konačan rezultat bio 5:0 za grčkog boksera, koji je time izborio plasman u narednu fazu turnira.

Za Hebibovića je to značilo kraj nastupa već u prvom kolu. Iako je drugi bh. predstavnik boksovao nakon Đekića, ni njegov meč nije donio preokret za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem takmičenju.

Oba predstavnika završila takmičenje na startu

Bokserski turnir na XX Mediteranskim igrama počeo je u italijanskom gradu Tarantu, a oba bosanskohercegovačka predstavnika nastupila su prvog dana. Đekić i Hebibović nisu uspjeli proći početnu prepreku, pa je njihov nastup završen bez plasmana u naredno kolo.

Đekić je poražen prekidom u trećoj rundi od Rustemovskog, dok je Hebibović izgubio na bodove od Mylonasa. Različit način završetka borbi nije promijenio konačan ishod za bh. boksere u Tarantu, jer su obojica eliminisana u uvodnoj fazi.

Nakon njihovih nastupa, Bosna i Hercegovina više nema predstavnika u ovom dijelu bokserskog turnira. Prvi dan takmičenja u Tarantu tako je za bh. selekciju završen s dva poraza i bez prolaska u narednu rundu.

Izvor: Oslobodjenje

Opasna vožnja u Irskoj: pet tinejdžera poginulo u sudaru na autoputu

Opasna vožnja u Irskoj dospjela je u središte javnosti nakon što je pet tinejdžera poginulo u sudaru na autoputu M9. Prema navodima policije, mladići su se tokom rizične vožnje snimali, navodno pokušavajući izazvati policijsku potjeru. Tragedija je pokrenula pitanja o utjecaju društvenih mreža, radu institucija i odgovornosti zajednice.

Sudar na autoputu odnio pet života

U ranim jutarnjim satima 16. avgusta, BMW se kretao pogrešnim smjerom na autoputu M9, kada je oko tri sata došlo do sudara s Hyundaiem. Prema policijskim navodima, u vozilu su se nalazili mladići koji su prethodno navodno provaljivali u kuće i automobile u okrugu Kildare.

U BMW-u su poginuli Joe Carthy (15), Kamil Pustkowski (17), Jack Kennedy (17), Alex McCarthy (17) i Jeremy O’Brien (18). Policija vjeruje da su mladići bili maskirani putnici i da su pokušavali izazvati potjeru, dok su neki od njih ranije objavljivali snimke opasne vožnje.

U drugom automobilu bile su tri sestre, Ella Hendricken, Niamh Kinsella i Alma Kinsella, kao i Almin sedmogodišnji sin. Putovali su prema aerodromu u Dablinu, odakle su trebali otputovati na porodično vjenčanje u Velikoj Britaniji, a svi su teško povrijeđeni.

Društvene mreže pojačavaju rizično ponašanje

Na TikToku i drugim platformama sve češće se objavljuju snimci ekstremne vožnje. Takvi sadržaji prikazuju pokretanje automobila, rast brzine, vožnju mračnim putevima i očekivanje policijske potjere ili sudara, pa sama vožnja postaje predstava namijenjena publici.

Mary Aiken, profesorica forenzičke kiberpsihologije na Univerzitetu East London, ovaj fenomen opisuje kao „hibridno ponašanje“. Kako je objasnila, mladi istovremeno djeluju u stvarnom svijetu i kibernetičkom prostoru, bilo stvaranjem snimka za kasniju objavu ili direktnim prijenosom.

Prema Aiken, virtuelni prostor može zaokupiti pažnju i povećati spremnost na rizik, dok moguće posljedice ostaju zanemarene. U takvom okruženju fokus se može prebaciti na lajkove, broj pregleda i utisak koji će snimak ostaviti na vršnjake.

Tragedija otvorila raspravu o odgovornosti

Nakon nesreće pojavili su se i izrazi solidarnosti i uvredljive reakcije na internetu. Za povrijeđenu porodicu prikupljeno je više od 660.000 eura, dok je u okrugu Carlow najavljeno bdijenje, ali su rođaci zbog uvredljivih komentara povukli osmrtnice s interneta.

TikTok je dodatno kritikovan nakon pojave novih snimaka opasne vožnje. Kompanija je odbila poziv parlamentarnog odbora za medije, pozivajući se na policijsku istragu, odvojenu istragu regulatora i činjenicu da druge platforme nisu bile pozvane; predsjednik odbora Alan Kelly odluku je nazvao „šamarom“ javnosti.

Pojedini političari traže strože kazne, uključujući prijedlog da se vožnja u suprotnom smjeru na autoputu tretira kao pokušaj ubistva. Bivši policajac Graham Kavanagh smatra da moraju ranije reagovati roditelji, nastavnici i socijalni radnici, dok je biskup Denis Nulty pozvao javnost na oprez i suosjećanje.

Izvor: BUKA

Cijene goriva pod pritiskom: dizel i benzin mogli bi godinama biti skuplji

Cijene goriva širom svijeta snažno rastu pod utjecajem rata u Iranu, smanjenih rafinerijskih kapaciteta i pada zaliha. Iako se tržište sirove nafte zasad relativno dobro prilagodilo, prerada je izložena mnogo većem pritisku. Analiza ukazuje da bi dizel i benzin mogli ostati skupi duže nego što se očekivalo.

Rafinerije postale najveće usko grlo tržišta

Cijena nafte Brent kreće se oko 90 dolara po barelu, što je približno četvrtinu više nego na početku sukoba. Ipak, taj iznos ostaje ispod ratnog maksimuma od 118 dolara. Za razliku od sirove nafte, prerađeni proizvodi poskupjeli su znatno snažnije.

Evropski dizel od početka rata skuplji je više od 70 posto, dok je američki benzin poskupio približno 60 posto. Rat je iz pogona izbacio više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, a zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno je otežalo izvoz goriva.

Pritisak se širi i iz Rusije, gdje su ukrajinski napadi na energetsku infrastrukturu tokom posljednjih mjeseci smanjili preradu nafte za gotovo 30 posto. Ona je pala ispod četiri miliona barela dnevno, nakon čega je Moskva u julu zabranila izvoz dizela.

Marže rastu dok ponuda zaostaje za potražnjom

Smanjeni kapaciteti vidljivi su kroz rafinerijske marže, odnosno razliku između cijene sirove nafte i gotovih proizvoda. U Evropi se razlika kod dizela od februara više nego utrostručila i premašila 75 dolara po barelu, dok su američke dizelske marže dosegle rekordnih 100 dolara.

Podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju da je svjetska prerada u drugom kvartalu bila manja za 5,1 milion barela dnevno nego u istom periodu prethodne godine. Potražnja je pala za četiri miliona barela dnevno, ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi manjak ponude.

U trećem kvartalu očekuje se dodatno pogoršanje odnosa između ponude i potražnje. To znači da bi cijene goriva mogle ostati pod snažnim pritiskom, posebno ako se nastavi smanjenje prerade u ključnim proizvodnim i izvoznim centrima.

Iscrpljene zalihe otežavaju brz pad cijena

Globalne zalihe nafte od marta do jula smanjivale su se prosječno za 3,5 miliona barela dnevno, što predstavlja više od tri posto svjetske potrošnje. Očekuje se da će se njihov pad nastaviti do kraja godine, čime se smanjuje prostor za ublažavanje tržišnih poremećaja.

Prema zvaničnim podacima američkih vlasti, zalihe dizela u Sjedinjenim Američkim Državama najniže su za ovo doba godine u posljednje tri decenije. Zalihe benzina istovremeno su na najnižem sezonskom nivou od 2012. godine.

Čak ni eventualni diplomatski dogovor Washingtona i Teherana, uz ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ne bi nužno donio brzo pojeftinjenje. Više od 20 oštećenih rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva zahtijeva obnovu, a isporuka ključne opreme mogla bi trajati dugo. Visoke cijene energije zato bi mogle produžiti inflacijski pritisak na potrošače, industriju i svjetsku ekonomiju.

Izvor: Oslobodjenje

Manjak vitamina D moguć je i ljeti: pet razloga koji ga objašnjavaju

Manjak vitamina D može se pojaviti i usred ljeta, iako se ovaj nutrijent često naziva „sunčanim vitaminom“. Prema riječima dr. Michaela Holicka, oko 60 posto svjetske populacije ne unosi ga dovoljno. Na njegov nivo utiču izlaganje suncu, prehrana, godine, boja kože, određene bolesti i pojedini lijekovi.

Sunce ne garantuje dovoljnu količinu vitamina D

Vitamin D nastaje kada UVB zrake djeluju na kožu, ali vrijeme izlaska napolje ima važnu ulogu. Dr. Holick navodi da boravak na suncu u ranim jutarnjim satima ili nakon 15 sati ne proizvodi značajnu količinu ovog vitamina, jer ugao sunčevih zraka tada nije povoljan.

Kvalitet zraka dodatno može smanjiti stvaranje vitamina D. Prema objašnjenju dr. Holicka, čestice u zagađenom gradskom zraku apsorbuju UVB zrake, pa tijelo teže pokreće proces proizvodnje, čak i kada je vrijeme sunčano.

Zaštita od raka kože također može uticati na količinu vitamina D koju tijelo stvara. Krema sa zaštitnim faktorom, boravak u hladu i zaštitna odjeća smanjuju izlaganje UVB zracima, ali dermatolozi ih i dalje preporučuju radi zaštite kože.

Godine, koža i prehrana mijenjaju rizik

S godinama koža postaje manje učinkovita u proizvodnji vitamina D. Dr. Moseley objašnjava da starija koža ima manje zaliha spoja iz kojeg nastaje vitamin D, dok je dr. Holick naveo da dvadesetogodišnjak pri istoj izloženosti može proizvesti dva do tri puta više nego sedamdesetogodišnjak.

Boja kože također utiče na ovaj proces. Melanin upija UV zrake i pruža određenu zaštitu, ali istovremeno smanjuje stvaranje vitamina D; dr. Holick navodi da preplanulost tokom ljeta može zahtijevati dva do četiri puta duži boravak na otvorenom za istu količinu vitamina.

Hrana može pomoći, ali često nije dovoljna za pokrivanje potreba. Vitamin D sadrže masna riba, žumance, goveđa jetra i ulje jetre bakalara, dok se nalazi i u obogaćenom mlijeku, jogurtu i žitaricama. Dr. Moseley navodi da se prehranom obično unese oko 100 do 400 IU dnevno.

Bolesti i lijekovi mogu sniziti nivo vitamina D

Pojedina zdravstvena stanja otežavaju apsorpciju ili preradu vitamina D u organizmu. Dr. Khan među njima navodi celijakiju, poremećaje rada crijeva i stanje nakon barijatrijske operacije, dok bolesti poput masne jetre i ciroze mogu ometati njegovu pretvorbu u jetri.

Bubrezi imaju važnu ulogu u završnoj obradi vitamina D, jer ga pretvaraju u kalcitriol, hormon povezan s apsorpcijom kalcija i zdravljem kostiju. Kada je njihova funkcija oslabljena, taj proces može biti prekinut, pa se smanjuje količina iskoristivog vitamina u organizmu.

Zbog toga se dodaci prehrani ne bi trebali uzimati bez savjeta ljekara. Dr. Khan ističe da se D3 općenito preporučuje jer pruža stabilniji nivo, dok potrebe variraju; prevelike doze mogu izazvati visoku razinu kalcija, probleme s bubrezima, umor i „moždanu maglu“.

Izvor: BUKA

Stanje na putevima: Duge kolone i brojne izmjene saobraćaja u BiH

Stanje na putevima u Bosni i Hercegovini jutros je uglavnom bez vanrednih ograničenja, ali je pojačan promet donio duge kolone na više graničnih prelaza. Radovi, obustave i posebne regulacije dodatno usporavaju saobraćaj na brojnim dionicama. BIHAMK vozačima preporučuje oprez, češće pauze i izbjegavanje dužih putovanja tokom najtoplijeg dijela dana.

Kolone na granicama zbog vikenda i godišnjih odmora

Duge kolone putničkih vozila zabilježene su na izlazu iz Bosne i Hercegovine preko prelaza Izačić, Velika Kladuša, Orašje, Bijača i Hum. Na Deleuši i Zupcima duže se čeka pri ulasku u zemlju, dok na ostalim prelazima putnička vozila zasad ne čekaju duže od 30 minuta.

Na prelazu Doljani–Metković nema većeg zadržavanja na izlaznoj rampi iz BiH, ali su čekanja duga pri ulasku u Hrvatsku. BIHAMK upozorava da je stanje promjenljivo zbog sezone godišnjih odmora, pa su moguća dodatna zadržavanja na granicama.

Dodatna čekanja mogu nastati i zbog registracije putnika prema novom sistemu ulaska i izlaska iz zemalja Evropske unije, poznatom kao EES. BIHAMK zbog visokih temperatura savjetuje izbjegavanje dužih putovanja tokom dana, a vozačima koji krenu na put preporučuje češće odmore.

Radovi mijenjaju režim saobraćaja na glavnim pravcima

Saobraćaj je potpuno obustavljen na magistralnoj cesti Jajce–Crna Rijeka u naselju Podmilačje, a vozila se preusmjeravaju preko Mrkonjić Grada. Zatvorena je i poddionica Golubinja–Nemila zbog nastavka izgradnje autoceste, pa se saobraćaj odvija magistralnom cestom M-17.

Na autocesti A-1 zatvorena je dionica Lašva–Kakanj, duga šest kilometara, zbog sanacije kolovoza, dok se vozila kreću dvosmjerno suprotnom stranom. Na dionici Sarajevo zapad–Lepenica saobraćaj je zbog radova preusmjeren u preticajnu traku.

Na više pravaca ograničeno je kretanje težih vozila. Vozila do 3,5 tone mogu saobraćati cestama Dobro Polje–Miljevina, Tuzla–Bijeljina i Jablanica–Blidinje, dok je za teža vozila obustava i dalje na snazi; na Romaniji se vozi usporeno uz povremene prekide.

Posebne regulacije u Sarajevu, Tuzli i Mostaru

Zbog brdske trke „Tuzla 2026“ saobraćaj je danas i sutra, 22. i 23. augusta, od 8 do 18 sati obustavljen na regionalnoj cesti Tuzla–Dokanj–Šibošnica. Obustava se odnosi na dio od škole u Doknju do Lovačkog doma „Stara Majevica“.

U Sarajevu su zbog manifestacija povodom završetka Sarajevo Film Festivala uvedene privremene obustave i izmjene na više lokacija. Dodatno je promijenjen režim u Hrasnici zbog izgradnje tramvajske pruge Hrasnica–Ilidža, dok je na ulici Put Famosa saobraćaj obustavljen do 28. augusta.

Posebna regulacija na snazi je i na sjevernom ulazu u Mostar, gdje se vozila iz pravca Sarajeva preusmjeravaju preko alternativnih gradskih pravaca. Usporeno se saobraća i na brojnim cestama zbog sanacionih radova, uključujući pravce prema Trebinju, Zenici, Goraždu, Kalesiji i Zavidovićima.

Izvor: Oslobodjenje

Hayden Panettiere: Od dječje zvijezde do teške životne borbe

Hayden Panettiere, američka glumica i pjevačica poznata po serijama „Heroji“ i „Nashville“, preminula je 16. avgusta 2026. u 36. godini. Karijeru je počela kao beba, a međunarodnu slavu stekla još kao tinejdžerka. Iza uspjeha Hayden Panettiere ostali su javno priznati problemi sa zavisnošću, depresijom i posljedicama odrastanja pod reflektorima.

Rani počeci i proboj u seriji „Heroji“

Rođena je 21. avgusta 1989. u Palisadesu, u saveznoj državi Njujork, a u televizijskim reklamama pojavila se kada je imala samo 11 mjeseci. Sa četiri godine dobila je veću ulogu u sapunici „One Life to Live“, nakon čega je igrala i u seriji „Guiding Light“.

Kao djevojčica nastupala je i u filmovima „Sjećanje na Titane“, „Odgojiteljica“ i „Ledena princeza“, te u seriji „Malcolm u sredini“. Veliki preokret uslijedio je 2006. godine, kada je dobila ulogu Claire Bennet u seriji „Heroji“.

Lik tinejdžerke koja se regeneriše učinio ju je međunarodno poznatom. Panettiere je tada još bila veoma mlada, ali je njen lik postao jedan od zaštitnih znakova serije, čiju je prvu sezonu obilježio slogan „Save the cheerleader, save the world“.

Uloge u „Nashvilleu“ i „Vrisaku“

Godine 2011. igrala je Kirby Reed u filmu „Vrisak 4“, inteligentnu tinejdžerku opsjednutu horor-filmovima. Nakon napada Ghostfacea ostalo je nejasno da li je njen lik preživio, pa je pitanje Kirby godinama izazivalo interesovanje publike.

Odgovor je stigao 2023. u filmu „Vrisak VI“, u kojem se Panettiere vratila kao agentica FBI-ja koja istražuje nova ubistva povezana s Ghostfaceom. Povratak je uslijedio nakon višegodišnjeg povlačenja iz Holivuda i perioda ozbiljnih ličnih problema.

U seriji „Nashville“, koja je počela 2012. godine, tumačila je kantri pjevačicu Juliette Barnes. Sama je izvodila pjesme za seriju, od kojih su neke dospjele na američke kantri liste, dok je za ulogu dva puta bila nominovana za Zlatni globus.

Javna borba sa zavisnošću, depresijom i gubicima

Panettiere je govorila o zavisnosti od alkohola i opioida, kao i o tome da joj je osoba iz profesionalnog okruženja još u tinejdžerskim godinama davala drogu prije intervjua. Godine 2022. opisala je ozbiljnost problema, uključujući hospitalizaciju zbog žutice i upozorenja ljekara o mogućem oštećenju jetre.

Nakon rođenja kćerke Kaye 2014. godine suočila se s teškom postporođajnom depresijom. O tom iskustvu javno je govorila u periodu kada se o mentalnom zdravlju majki manje otvoreno razgovaralo, a kasnije je prolazila kroz liječenje, rehabilitaciju i terapiju usmjerenu na traumu.

Njena kćerka kasnije je živjela s ocem Vladimirom Kličkom, koji je 2018. dobio puno starateljstvo. Panettiere je doživjela i gubitak mlađeg brata Jansena, koji je preminuo 2023. godine, a u memoarima „This Is Me: A Reckoning“ govorila je o zavisnosti, majčinstvu i pokušajima oporavka.

Izvor: BUKA

Hidrološka suša sve izraženija u BiH, upozorava Nedim Sladić

Presušene rijeke, požari i dugotrajni sušni periodi sve su vidljiviji širom Bosne i Hercegovine. Meteorolog Nedim Sladić upozorava da hidrološka suša više nije pojava ograničena na pojedina područja, dok obilni pljuskovi često ne mogu nadoknaditi višemjesečni nedostatak vode u zemljištu i podzemnim zalihama. Posebno zabrinjava širenje požara i izvan Hercegovine.

Topla ljeta i požari sve češće zahvataju BiH

Nedim Sladić podsjetio je na niz izrazito toplih ljeta u posljednjih petnaestak godina. Prema njegovim navodima, 2012. godina bila je veoma topla tokom sva tri mjeseca, dok su 2017. obilježile visoke augustovske temperature. Posebno topli bili su i juli i august 2021., odnosno juni i juli 2022. godine.

Ljeto 2024. Sladić je opisao kao dugo, veoma toplo i iscrpljujuće, gotovo od početka do kraja. Ovog ljeta, međutim, primjetna je dodatna promjena: osim u Hercegovini, gdje su ljetni požari uobičajeniji, vatra se češće pojavljuje i u Bosni.

Zajednički sadržilac presušenih rijeka i potoka, požara te dugotrajnih sušnih perioda, prema Sladićevom objašnjenju, jeste meteorološka, a naročito hidrološka suša. On ističe da se vodni deficit u mnogim područjima ne formira tek tokom ljeta, već traje još od februara.

Zašto pljuskovi ne mogu brzo nadoknaditi manjak vode

Sladić navodi da obilne padavine tokom juna i jula mogu stvoriti pogrešan utisak da je problem sa sušom otklonjen. Nekoliko lokalnih pljuskova nije dovoljno da nadoknadi višemjesečni manjak, jer nije presudno samo koliko kiše padne, nego i kada, gdje i na koji način.

Kada velika količina vode u kratkom periodu padne na isušeno i zbijeno tlo, značajan dio može oteći površinom. Takve padavine nakratko povećavaju površinsku vlagu, ali slabije obnavljaju dublje slojeve zemljišta i podzemne vode od ravnomjernijih padavina slabog ili umjerenog intenziteta.

Zato ni bujične poplave same po sebi nisu rješenje za sušu. Moguće je da ulice budu poplavljene, a potoci naglo nabujaju, dok samo nekoliko dana kasnije zemljište ponovo bude suho i hidrološki deficit ostane gotovo nepromijenjen.

Toplije zime slabe prirodne rezerve vode

Kao primjer sporog oporavka Sladić navodi obilne padavine iz oktobra 2024. godine. One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali nisu istovremeno obnovile dublje slojeve tla, podzemne vode i vodotoke, kojima je za oporavak potrebno znatno više vremena.

Dodatni izazov predstavljaju toplije zime i snježna akumulacija manja od prosjeka. Snijeg djeluje kao prirodni rezervoar: tokom zime zadržava vodu, a zatim je postepeno oslobađa u proljeće, hraneći zemljište, izvore, podzemne vode i rijeke.

Sladić ističe da izmijenjeni hidrološki ciklus ne znači jednostavno manje kiše, već njen sve nepovoljniji raspored i intenzitet. Zbog toga smatra potrebnim bolje upravljanje vodom, zaštitu zemljišta, šuma i izvorišta te izgradnju infrastrukture otporne i na suše i na ekstremne padavine.

Izvor: Oslobodjenje

Stambeni kredit u BiH: Rata za 200.000 KM prelazi 1.200 KM

Stambeni kredit u BiH za kupovinu nekretnine vrijedne 200.000 KM danas najčešće znači mjesečnu obavezu veću od 1.200 KM na rok od 20 godina. Objavljene ponude banaka pokazuju da kamatna stopa, dužina otplate i profil klijenta značajno utiču na ratu. Razlika u ukupnom iznosu može biti veća od 50.000 KM.

Kolika je rata za kredit od 200.000 KM

Kod kredita od 200.000 KM na 20 godina, uz nominalnu kamatu od 3,99 posto, mjesečni anuitet iznosi približno 1.211 KM. Ako kamata iznosi 4,49 posto, rata raste na oko 1.264 KM, dok bi pri stopi od 5,99 posto dostigla približno 1.432 KM.

Razlika između navedenih krajnosti iznosi više od 220 KM svakog mjeseca. Kada se takva razlika posmatra kroz dvije decenije, ukupna razlika u anuitetima prelazi 50.000 KM, bez dodatnih troškova koje banke mogu naplaćivati uz kredit.

Pregled ponuda, ažuriran 20. augusta 2026. godine, pokazuje da se nominalne stope kreću od ispod četiri do iznad pet posto. Najniža oglašena kamata ne mora važiti za svaki rok, a uslovi zavise i od klijenta te modela kamate.

Rok otplate mijenja mjesečno opterećenje

Ilustrativni obračun za kredite od 100.000, 150.000, 200.000 i 250.000 KM pokazuje koliko duži rok može smanjiti mjesečnu obavezu. Za 200.000 KM rata na 15 godina iznosi oko 1.478 KM, dok se na 25 godina spušta na približno 1.168 KM.

Korištene su objavljene nominalne stope UniCredit Banke: 3,99 posto za 15 godina, 4,49 posto za 20 godina i 4,99 posto za period duži od 20 godina. Posljednji primjer uključuje promjenjivu stopu, pa se budući iznos rate može mijenjati.

Visoke rate posebno otežavaju rješavanje stambenog pitanja mladima. Istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult navodi da gotovo 70 posto mladih u Federaciji BiH živi s roditeljima, dok 15,9 posto živi odvojeno.

Niža rata povećava ukupan iznos otplate

Za kredit od 200.000 KM, kroz anuitete bi na rok od 15 godina bilo vraćeno oko 266.100 KM. Na 20 godina ukupan iznos raste na približno 303.400 KM, dok bi uz kamatu od 4,99 posto i rok od 25 godina dostigao oko 350.400 KM.

Zato duži rok donosi olakšanje kućnom budžetu, ali istovremeno povećava iznos koji se banci vraća. Kod odluke o stambenom kreditu u BiH nije dovoljno porediti samo početnu mjesečnu ratu ili nominalnu kamatu.

Efektivna kamatna stopa uključuje dio dodatnih troškova, poput obrade kredita, vođenja računa, procjene nekretnine, osiguranja i ovjere dokumentacije. Važno je provjeriti i da li je kamata fiksna tokom cijelog perioda ili kasnije prelazi na promjenjivu stopu vezanu za EURIBOR.

Izvor: BUKA

Dženan Pejčinović hat-trickom debitovao za Stuttgart

Dženan Pejčinović imao je spektakularan debi za Stuttgart, postigavši tri pogotka u pobjedi nad Hansom Rostock. Njemački klub slavio je rezultatom 4:0 u prvom kolu Kupa Njemačke. Napadač bosanskohercegovačkog porijekla tako je već u prvom nastupu opravdao velika očekivanja nakon ljetnog transfera iz Wolfsburga.

Pejčinović riješio utakmicu s tri pogotka

Stuttgart je do ubjedljive pobjede protiv Hanse stigao uz dominantnu partiju svog novog napadača. Pejčinović je prvi put pogodio u 18. minuti, a prednost svog tima udvostručio je devet minuta kasnije, kada je mrežu domaćina zatresao u 37. minuti.

Treći gol uslijedio je u 82. minuti i kompletirao je hat-trick već na njegovom prvom nastupu za Stuttgart. Njegova tri pogotka bila su ključna za konačnih 4:0, čime je mladi napadač odmah privukao pažnju na početku nove klupske avanture.

Poseban detalj dogodio se neposredno nakon trećeg pogotka. Pejčinović je tada napustio teren, a umjesto njega u igru je ušao Ermedin Demirović, reprezentativac Bosne i Hercegovine.

Transfer vrijedan 25 miliona eura

Dvadestjednogodišnji napadač ovog ljeta je prešao iz Wolfsburga u Stuttgart. Novi klub za njega je izdvojio 25 miliona eura, a Pejčinović je potpisao ugovor koji traje do 2031. godine.

Takva ulaganja donose i velika očekivanja, posebno kada je riječ o mladom igraču koji tek treba potvrditi kontinuitet na seniorskom nivou. Ipak, njegov prvi nastup ponudio je vrlo snažan odgovor, jer je odmah postigao tri gola u zvaničnoj utakmici.

Ukoliko nastavi pružati partije na sličnom nivou, transfer bi se mogao pokazati veoma vrijednom investicijom za Stuttgart. Debi protiv Hanse Rostock zato predstavlja početak koji će novi klub i njegovi navijači dugo pamtiti.

Još otvorena reprezentativna budućnost

Pejčinović je ranije nastupao za mlađe selekcije Njemačke, ali do sada nije debitovao za seniorsku reprezentaciju te zemlje. Zbog toga njegova reprezentativna budućnost još nije konačno određena na seniorskom nivou.

Napadač bosanskohercegovačkog porijekla i dalje ima mogućnost da u budućnosti nastupa za drugu reprezentaciju za koju ispunjava uslove. Njegove partije u klubu mogle bi dodatno povećati interesovanje za njegov izbor na međunarodnoj sceni.

Za sada je, međutim, najvažniju poruku poslao na terenu u prvom nastupu za Stuttgart. Dženan Pejčinović je hat-trickom otvorio novu sezonu i pokazao da će njegov razvoj biti jedna od zanimljivijih priča u nastavku takmičenja.

Izvor: Oslobodjenje

Vještačka inteligencija i knjige: šta se zaista čuva skeniranjem

Vijesti o kompanijama koje kupuju polovne i rijetke knjige radi razvoja jezičkih modela često se svode na priču o njihovom uništavanju. Ipak, tema vještačka inteligencija i knjige mnogo je složenija: uključuje autorska prava, skeniranje, digitalno očuvanje i pitanje ko će u budućnosti posredovati između ljudi i kulturnog naslijeđa.

Zašto kompanije kupuju stare knjige

Kompanije nabavljaju polovne i rijetke knjige kako bi razvile nijansiranije jezičke modele. Tekstovi na internetu često su kratki i jednostavni, dok knjige nude duže, razrađenije i narativnije jezičke cjeline. Posebno se pažnja usmjerava na izdanja štampana prije 2022. godine, prije moguće šire kontaminacije sadržaja vještačkom inteligencijom.

Uz razvoj jezičkih sposobnosti dolazi i pitanje autorskih prava. Korištenje tekstova s interneta za punjenje baza podataka može dovesti do pravnih sporova zbog vlasništva nad djelima, dok posjedovanje fizičkog primjerka knjige, prema objašnjenju iz materijala, vlasniku daje šira prava raspolaganja tim primjerkom.

Brzo skeniranje najčešće zahtijeva da knjiga bude raskoričena, odnosno da se njene stranice odvoje i mogu prolaziti kroz mašine. Zbog toga fizički primjerak može biti oštećen ili rastavljen, ali to ne znači nužno da je cilj uništenje knjige. Ona prelazi iz fizičkog u digitalni oblik.

Digitalizacija nije isto što i spaljivanje knjiga

Uništavanje fizičkog primjerka lako se može protumačiti kao simboličan napad na humanost, ali takav zaključak pojednostavljuje problem. Digitalizacija može biti i način očuvanja kulturnog naslijeđa, naročito u budućnosti u kojoj fizički materijali više nisu dostupni ili ih nije moguće sačuvati u cijelosti.

O tim dilemama govori i strip „Postavke sustava“ Uga Bienvenua, objavljen 2019. godine, čiji je prevod zagrebačka Fibra objavila 2021. godine. U zamišljenoj budućnosti cijelo kulturno naslijeđe je digitalizovano, ali se potom postavlja pitanje šta učiniti kada ni digitalne memorije više nisu dovoljne.

U Bienvenuuovoj priči ljudi demokratski odlučuju šta treba izbrisati kako bi se oslobodio prostor za nova sjećanja. Savremena umjetnost prolazi bolje od kanonskih djela, dok se vrijednosti koje danas smatramo vrhunskim nalaze pred odbacivanjem. Time se otvara pitanje ko je kompetentan da odlučuje šta vrijedi sačuvati.

Ko će oblikovati digitalno kulturno naslijeđe

Poređenje s romanom „Fahrenheit 451“ Raya Bradburyja pokazuje različite opasnosti. Kod Bradburyja knjige spaljuje totalitarni poredak, dok Bienvenu prikazuje društvo u kojem se o brisanju odlučuje demokratskim glasanjem. Upravo zato njegova priča snažnije propituje odgovornost kolektiva i granice demokratskog odlučivanja.

Ni današnje selekcije nisu potpuno nove. Do nas nije stiglo sve što je nekada postojalo, jer su pojedinci i društva kroz historiju odlučivali šta će biti sačuvano, dok su ratovi i požari uništavali naslijeđe. Razlika je u tome što se sada istovremeno stvaraju velike baze podataka i novi posrednici znanja.

Zato se pitanje vještačka inteligencija i knjige ne završava na tvrdnji da se knjige uništavaju. Važnije je ko će imati pristup skeniranim djelima, kako će ih sistemi sažimati i prema kojim ciljevima oblikovati naše razumijevanje prošlosti. U središtu ostaju obrazovanje, kompetencije građana i javna kontrola procesa digitalizacije.

Izvor: BUKA