Home Blog Page 9

Zastava 750 iz 1976. prodaje se za 5.000 eura

Zastava 750 iz 1976. godine ponuđena je na prodaju u stanju koje prodavac opisuje kao gotovo novo. Fićo je, prema navodima iz oglasa, tokom cijelog života bio garažiran, prešao je 72.000 kilometara i imao samo jednog vlasnika. Za automobil traži se 5.000 eura.

Fićo sa 72.000 kilometara i jednim vlasnikom

Popularni Fićo, odnosno Zastava 750, obilježio je automobilsku epohu na prostoru bivše Jugoslavije. Primjerak proizveden 1976. godine sada je ponuđen kupcima, a oglas ga predstavlja kao automobil koji je tokom gotovo pet decenija sačuvan u izuzetno dobrom stanju.

Prema informacijama prodavca, automobil je cijeli radni vijek proveo u garaži. Takav način čuvanja navodi se kao jedan od razloga zbog kojih je vozilo danas očuvano, dok podatak o samo jednom vlasniku dodatno izdvaja ovaj primjerak među sličnim oglasima.

Na instrumentima je upisano 72.000 pređenih kilometara. Za automobil proizveden prije približno pola stoljeća, riječ je o kilometraži koju prodavac smatra relativno malom, posebno imajući u vidu tvrdnju da je vozilo u izvrsnom stanju.

Originalni motor, četiri vrata i registracija do 2027.

Fićo pokreće originalni benzinski motor zapremine 750 kubika i snage 18 kW. Motor je povezan s četverostepenim manuelnim mjenjačem, a automobil koristi pogon na zadnje točkove, što odgovara njegovoj fabričkoj koncepciji.

Zastava 750 ima četiri vrata i četiri sjedišta, pa je riječ o praktičnom gradskom automobilu za svoje vrijeme. Prodavac njegovo stanje opisuje kao „kao novo“, dok potencijalni kupci navedene tvrdnje mogu provjeriti pregledom vozila.

Prema podacima iz oglasa, automobil je registriran do aprila 2027. godine. To bi značilo da novi vlasnik, ako se odluči na kupovinu, ne bi morao odmah planirati dodatni trošak registracije, uz uslov da su ostali podaci uredni.

Oldtimer ponuđen za 5.000 eura

Cijena ovog primjerka iznosi 5.000 eura. Prodavac ga opisuje kao „mali auto s velikom dušom“ i navodi da je riječ o vozilu koje je danas teško pronaći u ovakvom stanju.

Oglas je posebno usmjeren prema kolekcionarima i ljubiteljima oldtimera, kojima očuvanost, originalni sklopovi i historijska vrijednost mogu biti važniji od svakodnevne praktičnosti. Zastava 750 iz 1976. tako se predstavlja kao dio automobilske prošlosti, a ne samo kao polovno vozilo.

Kupcima koji ne mogu lično doći na pregled ponuđena je mogućnost razgledanja putem videopoziva. Na taj način zainteresovani mogu prije odluke dobiti uvid u automobil, dok konačnu procjenu njegovog stanja ipak treba zasnovati na dostupnim informacijama i pregledu vozila.

Izvor: Oslobodjenje

Avion iz Mostara prvi put gasi požar u Trebinju

Centar za gašenje požara iz vazduha pri Zračnoj luci Mostar prvi put je djelovao na području Republike Srpske, gdje je pomagao u gašenju velikog požara u Trebinju. U akciji učestvuje avion iz Federacije BiH, koji se vodom puni u Dubrovniku. Letjelicom upravlja pilot iz Južnoafričke Republike.

Istorijska akcija Centra iz Mostara

Djelovanje Centra za gašenje požara iz vazduha u Trebinju potvrdio je mostarski gradonačelnik Mario Kordić. Riječ je o prvom angažmanu ovog centra na području Republike Srpske, u okviru pomoći tokom velikog požara koji je zahvatio područje Trebinja.

Akcija je privukla pažnju zbog saradnje više područja i država uključenih u istu operaciju. Avion je iz Federacije BiH, vodom se puni u Zračnoj luci Dubrovnik u Hrvatskoj, a njime upravlja pilot iz Južnoafričke Republike.

Ovakav raspored učesnika pokazuje da se gašenje požara iz vazduha u konkretnom slučaju oslanja na koordinaciju preko administrativnih i državnih granica. U dostavljenom materijalu navedeno je da letjelica pomaže u zaštiti ljudi, prirode i imovine na području Trebinja.

Avion iz Federacije uzima vodu u Dubrovniku

Letjelica koja učestvuje u gašenju požara dolazi iz Federacije BiH, dok se njeno punjenje vodom obavlja u Dubrovniku. Zračna luka u Hrvatskoj tako je dio operativne podrške akciji usmjerenoj na požar u Trebinju.

Pilot koji upravlja avionom dolazi iz Južnoafričke Republike, čime je u intervenciju uključen i međunarodni element. Materijal ne navodi njegovo ime niti dodatne detalje o angažmanu, ali potvrđuje njegovu ulogu u akciji.

Kordić je na Fejsbuku naveo da su Federacija, Republika Srpska, Hrvatska i Južnoafrička Republika povezane u istoj misiji. Prema njegovim riječima, ta misija podrazumijeva zaštitu ljudi, prirode i imovine od posljedica požara.

Saradnja važnija od administrativnih granica

Gradonačelnik Mostara ocijenio je da angažman predstavlja istorijski iskorak za Centar za gašenje požara iz vazduha. Istovremeno je naveo da akcija potvrđuje opravdanost projekta kojim se Mostar pozicionira kao regionalno središte bezbjednosti, saradnje i solidarnosti.

Kordić je poručio da administrativne i entitetske međe u kriznim situacijama ne smiju biti prepreka zajedničkoj borbi protiv stihije. Njegova ocjena odnosi se na saradnju koja je u ovom slučaju povezala institucije i učesnike iz više sredina.

Operacija u Trebinju tako je predstavljena kao primjer solidarnosti u vanrednim okolnostima. U njoj su povezani kapacitet Centra pri Zračnoj luci Mostar, podrška iz Dubrovnika i pilot iz Južnoafričke Republike, s ciljem pomoći na požarištu.

Izvor: BUKA

Ubistvo u Vuhredu: Produžen pritvor osumnjičenom državljaninu BiH

Ubistvo u Vuhredu, u kojem je prošlog mjeseca stradala 36-godišnja žena, dobilo je novi sudski epilog u Sloveniji. Okružni sud u Slovenj Gradecu produžio je pritvor 39-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine, osumnjičenom da je nožem usmrtio partnerku. Istraga i dalje traje, a nadležni postupaju i u vezi sa zaštitom njihovog maloljetnog sina.

Pritvor produžen do 20. oktobra

Okružni sud u Slovenj Gradecu odlučio je da 39-godišnji osumnjičeni ostane u pritvoru do 20. oktobra ove godine. Kao razlog su navedeni njegov raniji bijeg i procjena da postoji opasnost od ponavljanja krivičnog djela.

Sud je saopćio da istraga događaja još nije završena, dok je odluka o eventualnom podizanju optužnice u nadležnosti tužilaštva. Prvobitni jednomjesečni pritvor isticao je u nedjelju, nešto poslije 23 sata.

Muškarac se tereti za ubistvo na svirep i podmukao način. Za to krivično djelo predviđena je minimalna kazna zatvora od 15 godina, ali će konačna odluka zavisiti od daljeg toka postupka i odluka nadležnih organa.

Policija ga pronašla nakon gotovo 24 sata potrage

Policija je dojavu o napadu u Vuhredu, na području općine Radlje ob Dravi, primila 20. jula nešto poslije jedan sat iza ponoći. Prema navodima iz istrage, 39-godišnjak je nožem teško povrijedio svoju 36-godišnju partnerku, koja je preminula na mjestu događaja.

Nakon događaja osumnjičeni je pobjegao u nepoznatom pravcu. Žrtvu je po povratku kući pronašao njihov maloljetni sin, nakon čega su policijske i druge nadležne službe pokrenule potragu za osumnjičenim.

Potraga je trajala gotovo 24 sata i obuhvatila šire područje, uključujući susjedne općine. Policija ga je potom uhapsila ispred stambene zgrade u kojoj se dogodilo ubistvo, a 22. jula popodne priveden je istražnom sudiji u Slovenj Gradecu.

Postupak i briga o maloljetnom djetetu

Pored krivične istrage, protiv osumnjičenog se vodi i postupak za oduzimanje roditeljskog staranja. Nadležni razmatraju i smještaj djeteta kod trećeg lica, uz postupanje institucija koje trebaju zaštititi njegove interese.

Centar za socijalni rad Radlje ob Dravi pružio je maloljetnom sinu neposrednu zaštitu i brigu nakon tragedije. Centar istovremeno traži rješenja koja bi, prema navodima iz postupka, bila u najboljem interesu djeteta.

Dalji koraci zavisit će od rezultata istrage i procjene tužilaštva o prikupljenim dokazima. Do tada osumnjičeni ostaje u pritvoru, dok sud i nadležne službe nastavljaju postupke povezane sa ubistvom u Vuhredu i zaštitom maloljetnika.

Izvor: Oslobodjenje

Vojni rok u JNA: disciplina, zastarjela oprema i svakodnevno čekanje

Vojni rok u JNA u ovom ličnom svjedočenju nije prikazan kao škola reda i muškosti, nego kao godina obilježena strahom, čekanjem i besmislenim naredbama. Autor je služio kao vezist u protuzračnoj odbrani, gdje je brzo savladao osnovni zadatak, ali je svakodnevno gledao slabosti sistema. Ipak, pamti i susrete, anegdote i prijateljstva iz različitih krajeva tadašnje Jugoslavije.

Obuka uz zastarjelu tehniku i stvaran strah

Autor navodi da je u JNA došao kako bi naučio ubijati, što mu je njegov poručnik Čarapić opisao kao osnovnu svrhu svake vojske. Kao vezist u protuzračnoj odbrani javljao je topovskim baterijama o kretanju neprijateljskih aviona, a taj je zadatak, prema vlastitom svjedočenju, savladao za dva dana.

Kada je postao desetar, svoje je vojnike istoj vještini učio svega nekoliko sati. Međutim, oprema kojom su radili bila je, kako opisuje, najmanje dvije decenije iza tadašnjih tehnoloških trendova. To se odnosilo na radio-aparate, kamione i sisteme šifriranja.

Posebno pamti strah od mogućeg rata tokom 1986. godine, nakon američkog bombardovanja Libije i napetosti prema Jugoslaviji. Smatrao je da bi protivnička avijacija mogla uništiti njihovu jedinicu prije nego što bi stigao javiti da se približava neprijateljski avion. Pješadijska obuka mu je djelovala nedovoljno ozbiljno.

Dani ispunjeni čekanjem, naređenjima i pušenjem

Veliki dio vremena, prema ovom svjedočenju, nije odlazio na zahtjevnu obuku, nego na čekanje ispred hangara i formalno zadavanje poslova. Vojnici su satima stajali uz kamione, pušili i čekali starješinu da odredi šta treba čistiti ili premještati. Poslije bi glumili da su korisni.

Starješine autor opisuje kao pretežno nervozne i sklone burnim reakcijama. Navodi da je među njima bilo mnogo alkoholičara, kao i onih koji su se čas šalili s vojnicima, a zatim prijetili pištoljem. Pamti i besmislene naredbe koje su dodatno unosile nesigurnost u obuku.

Normalnih starješina, kako tvrdi, bilo je malo. Jedan kapetan mu je objasnio da je u vojsku otišao zbog siromaštva i nemogućnosti školovanja, dok je autor kasnije odbio ponudu da postane profesionalni vezist. Nije želio da mu čitavim životom komanduju ljudi samo zato što imaju viši čin.

Loša hrana i odbacivanje mita o prevaspitanju

Služenje u velikoj kasarni na Borongaju ostalo mu je u sjećanju i zbog hrane. Doručak su činili margarin s marmeladom ili neodređena mesna jela, dok su za ručak dobijali mahune, grašak i druga variva koja je smatrao gotovo nejestivim. Ako je imao novca, hranu je dopunjavao u kantini.

Vojnički grah ocjenjuje kao podnošljiviji od ostalih obroka, ali ipak mnogo lošiji od onoga koji je kuhao njegov otac. Za večeru su, prema njegovom opisu, dobijali jaje i komad hljeba. Na primjedbu o štednji u vojsci odgovorio je da ga mogu poslati kući, zbog čega je javno ukoren.

Autor odbacuje tvrdnju da je vojni rok od njega napravio muškarca. Jeste shvatio da neko mora čistiti toalet i održavati prostor, ali kaže da ga je osnovnim životnim navikama ranije naučila majka. Iz vojske je ponio i poznanstva iz različitih krajeva Jugoslavije, ali i snažan otpor prema ideološkoj disciplini i sistemu u kojem je čin bio važniji od sposobnosti.

Izvor: BUKA

Uvoz hrane u BiH doseže 80 posto, stručnjaci traže jaču domaću proizvodnju

Uvoz hrane u BiH doseže gotovo 80 posto, dok zemlja istovremeno bilježi rast i uvoza i izvoza. Vanjskotrgovinski deficit u prvih sedam mjeseci premašio je osam milijardi KM. Stručnjaci smatraju da su za promjenu tog odnosa potrebne veća podrška poljoprivredi, ulaganja i konkurentnije domaće kompanije.

Uvoz raste brže od izvoza

Bosna i Hercegovina je i dalje izrazito usmjerena na uvoz. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost uvoza u prvih sedam mjeseci povećana je za 6,8 posto, dok je izvoz u odnosu na isti period ranije porastao za 5,6 posto.

Ukupna vrijednost robe koja ulazi u zemlju ostaje veća od vrijednosti robe koja se izvozi. Takav odnos održava visok vanjskotrgovinski deficit, koji je u tekućoj godini već prešao osam milijardi KM i predstavlja dugotrajan problem za domaću ekonomiju.

Belma Alihodžić, stručna saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, navela je da su najveću vrijednost uvoza ostvarila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala. Posebno zabrinjava podatak da se uvozi čak 80 posto hrane.

Izvoz bilježi rast, ali deficit ostaje visok

Iako uvoz ima veći rast, pojedini izvozni sektori pokazuju značajan potencijal. Alihodžić je navela da je izvoz izolovane žice povećan za 129 miliona KM, što ukazuje na snažnu poziciju automobilske i elektroindustrije u strukturi izvoza.

Doprinos rastu dali su i proizvodi od aluminija. U drugom kvartalu 2026. godine ukupni izvoz najviše je rastao zahvaljujući kontinuiranom povećanju izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije, ali ti rezultati zasad nisu dovoljni za smanjenje ukupnog deficita.

Ekonomski stručnjak Damir Bećirović smatra da je za smanjenje vanjskotrgovinskog manjka ključno povećati konkurentnost domaćih kompanija na međunarodnom tržištu. Snažnije i produktivnije kompanije mogle bi istovremeno povećati izvoz i smanjiti zavisnost od uvozne robe.

Poljoprivreda kao prostor za promjenu

Trendovi robne razmjene pokazuju da poljoprivreda ima prostor za veći doprinos domaćoj proizvodnji i izvozu. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, smatra da je potreban sistem subvencija zbog kojeg bi se domaćim proizvođačima isplatilo proizvoditi hranu.

Igor Gavran ističe da su za jačanje domaće proizvodnje neophodni veća ulaganja i podrška, kako bi domaći proizvodi bili zastupljeniji na tržištu. Prema njegovim riječima, važnu ulogu imaju i potrošači koji mogu tražiti domaću robu u prodavnicama i ugostiteljskim objektima.

Bećirović kao moguće mjere navodi poreska rasterećenja, smanjenje opterećenja rada i olakšice usmjerene na inovacije. Dugoročno, zamjena dijela uvoza domaćim proizvodima uz istovremeni rast izvoza mogla bi ojačati otpornost domaće ekonomije.

Izvor: Oslobodjenje

Šumarstvo u Republici Srpskoj pod pritiskom suša, požara i promjena

Šumarstvo u Republici Srpskoj zadržava relativno stabilnu ukupnu površinu, ali se unutar šumskog fonda bilježe značajne promjene. Smanjuju se zemljišta pogodna za pošumljavanje i obim vještačke obnove, dok rastu štete od elementarnih nepogoda i požara. Stručnjaci upozoravaju da tradicionalni desetogodišnji planovi više teško prate ubrzane promjene u ekosistemima.

Struktura šumskog fonda mijenja se uprkos stabilnoj površini

Površina državnih šuma u Republici Srpskoj tokom posljednjih pet godina uglavnom je iznosila oko 798.000 hektara. Ipak, zemljište pogodno za pošumljavanje i gazdovanje smanjeno je sa 160.564 hektara u 2021. na 140.619 hektara u 2025. godini, dok je nepogodno zemljište poraslo na 82.109 hektara.

Mijenja se i odnos čistih i mješovitih sastojina. Površina čistih sastojina smanjena je sa 282.482 na 268.345 hektara, dok su mješovite sastojine povećane sa 509.336 na 529.963 hektara. Podaci tako ukazuju na promjenu strukture šuma, iako ukupni obim ostaje približno stabilan.

Obim vještačkog pošumljavanja pao je sa 526 hektara u 2021. na 301 hektar u 2025. godini. U državnim šumama smanjenje je bilo sa 407 na 217 hektara, a broj korištenih sadnica sa oko 1,37 miliona na 1,18 miliona. Radovi njege i unapređenja također su varirali, sa više od 6.300 hektara u 2024. na oko 4.100 hektara prošle godine.

Štete, sječa i uzurpacije opterećuju upravljanje

Ukupna posječena bruto drvna masa smanjena je sa približno 2,89 miliona kubnih metara u 2021. na oko 2,71 milion u 2025. godini. Najmanji obim zabilježen je 2024., kada je posječeno oko 2,57 miliona kubnih metara. U državnim šumama prošle godine proizvedeno je oko 1,83 miliona kubnih metara sortimenata.

Cijene važnijih sortimenata bile su više nego na početku posmatranog perioda. Četinarski trupci tokom 2025. koštali su između 172,40 i 182,40 KM po kubnom metru, naspram 128,8 do 139,7 KM u 2021. godini. Kod lišćara raspon je bio od 156,6 do 168,7 KM.

Štete su prošle godine evidentirane na 16.641 hektaru državnih šuma, više nego 2024., ali manje nego 2021. Najveći dio odnosio se na elementarne nepogode, sa 6.919 hektara, te požare, koji su zahvatili 5.748 hektara. Ljudski faktor obuhvatio je oko 3.800 hektara, dok je uzurpirano 19.115 hektara šumskog zemljišta.

Struka traži satelitski nadzor i češće planiranje

Šume i šumska zemljišta pokrivaju više od polovine teritorije Republike Srpske. Politike i zakonski okvir donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dok operativno gazdovanje provode „Šume RS“ preko 25 šumskih gazdinstava.

Dosadašnji model gazdovanja bliskog prirodi oslanja se na planiranje sječe koje podstiče prirodnu obnovu i razvoj mješovitih sastojina bukve, jele i smrče. Međutim, stručnjaci sa Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci navode da su učestale suše, štetočine, sušenje četinara i olujni vjetrovi sve veća prepreka takvom pristupu.

Stručnjaci za inventuru šuma, među njima prof. dr Vojislav Dukić i saradnici, ocjenjuju da klasični terenski premjeri više nisu dovoljni za brzo praćenje promjena. Predlažu lasersko i satelitsko snimanje radi preciznije procjene drvne mase i zdravstvenog stanja drveća, kao i digitalne sisteme koji bi omogućili brže reagovanje od sadašnjeg desetogodišnjeg ciklusa.

Izvor: BUKA

Požari u Federaciji BiH ponovo otvorili pitanje Zakona o šumama

Posljednji šumski požari u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo su ukazali na slabosti sistema zaštite i nejasne nadležnosti. Entitet već 17 godina nema jedinstveni Zakon o šumama, pa se oblast uređuje kroz devet kantonalnih propisa. Dok vatrogasci gase požare, otvorena ostaju pitanja prevencije, ulaganja i odgovornosti.

Zakon o šumama bez federalnog rješenja

Federacija BiH već 17 godina nema krovni propis kojim bi se jedinstveno uredila oblast šumarstva. Umjesto toga, svaki kanton primjenjuje vlastiti zakon, što dodatno usložnjava organizaciju zaštite šuma i odgovore na požare.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić rekao je da činjenica da Federacija toliko dugo nema Zakon o šumama ne ide u prilog ni aktuelnoj ni ranijim vlastima. On je naveo da nije optimista da će zakon biti usvojen do kraja mandata.

Prema Hrnjićevim riječima, ministarstvo ima obezbijeđeno nekoliko miliona maraka, ali novac već približno 15 godina stoji na računu i ne može biti iskorišten zbog nedostatka zakonskog okvira. Time su dodatno ograničena ulaganja u uređenje i zaštitu šuma.

Kantonalne nadležnosti stvaraju dodatne probleme

U Unsko-sanskom kantonu zakon o šumarstvu donesen je 2012. godine, a nadležnost za čuvanje šuma više puta je mijenjana. Do posljednjih izmjena u aprilu ove godine taj posao bio je vezan za Kantonalnu upravu za šumarstvo, dok je sada ponovo povjeren Šumskom privrednom društvu Unsko-sanske šume.

Suad Hrnjica iz Ministarstva privrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona tvrdi da u ranijem periodu nisu bili jasno preuzeti lugarski reoni. Prema njegovim riječima, zbog toga je postojala nejasnoća u stvarnom obavljanju čuvarske službe i nadležnostima između institucija.

Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić ocijenio je da je Krajina požarnu sezonu mogla dočekati spremnije. Zatražio je da se razmotri i način trošenja milionske akumulirane dobiti koja se nalazi na računu Unsko-sanskih šuma, dok odgovor direktora tog društva nije stigao do zaključenja priloga.

Prevencija i oprema ključni za odbranu šuma

Mirsad Šehić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća za civilnu zaštitu, smatra da šumarije trebaju graditi nove protupožarne prosjeke. Kao jednu od mjera naveo je i proširenje postojećih puteva i prosjeka, kako bi pristup požarištima bio efikasniji.

Razmjeri problema vidljivi su i u podacima Vatrogasne jedinice Velika Kladuša. Komandir Husein Grahović naveo je da je jedinica od 1. jula imala 94 intervencije, od kojih se 75 odnosilo na požare šuma, njiva i niskog rastinja.

Haris Mešić iz Šumarije pri Podružnici Bosanski Petrovac smatra da se šuma ne posmatra kao važan prirodni resurs, već kao politički plijen. Naveo je i da se od novca koji se ostvaruje korištenjem šumskih resursa gotovo ništa ne vraća direktno u zaštitu ekosistema, dok Grahović kao najčešći uzrok požara ističe ljudski faktor.

Izvor: Oslobodjenje

Potraga za Željkom Vujovićem nakon udara automobilom na tri osobe

Potraga za Željkom Vujovićem intenzivirana je nakon događaja tokom konjičkih trka u selu Bijeljani kod Bileće, kada su automobilom udarene tri osobe. Policija ga sumnjiči za teško ubistvo u pokušaju, dok se za Mirkom Samardžićem također traga. Dvije osobe osumnjičene za pomaganje nakon događaja su uhapšene.

Automobilom udarene tri osobe tokom trka

Prema potvrdi iz Policijske uprave Trebinje, Željko Vujović iz Bileće osumnjičen je da je automobilom namjerno udario tri osobe okupljene tokom konjičkih trka u selu Bijeljani. Policija ga intenzivno traži, a slučaj je okvalifikovan kroz sumnju na teško ubistvo u pokušaju.

Na snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se kako vozilo udara okupljene ljude. Nakon toga automobil se, prema prikazanom sadržaju, kreće unazad i ponovo prelazi preko jedne od povrijeđenih osoba.

U vezi s ovim događajem policija traga i za Mirkom Samardžićem. Prema dosadašnjim informacijama, Vujović i Samardžić pobjegli su zajedno nakon incidenta, dok okolnosti njihovog udaljavanja i dalje utvrđuju nadležni organi.

Troje povrijeđenih zbrinuto u Trebinju

Sve tri povrijeđene osobe prevezene su i zbrinute u Bolnici Trebinje. Muškarac rođen 1994. godine smješten je u jedinicu intenzivnog liječenja, dok su druge dvije osobe zadobile lakše povrede.

Načelnica Intenzivne njege Tanja Novarlić navela je da je povrijeđeni muškarac svjestan i da nije gubio svijest. Prema njenim riječima, zadobio je povrede lijevog ramena i desne potkoljenice.

Zbog sumnje da su osumnjičenima pomagali nakon događaja uhapšeni su Goran Čubrilo iz Bileće i Marija Ivković iz Nevesinja. O njihovoj ulozi i svim drugim okolnostima slučaja dalje se prikupljaju informacije.

Policija provjerava i raniji slučaj

Ime Željka Vujovića bilo je poznato javnosti i ranije. On je 2021. godine, zajedno s još dvije osobe, bio osumnjičen za protivpravno lišenje slobode i premlaćivanje tada 23-godišnjeg Dušana Miloševića iz Bileće.

Prema tada objavljenim informacijama, Miloševiću je automobilom presječen put, nakon čega je ubačen u prtljažnik i odvezen izvan grada. Osumnjičeni su ga, prema tim navodima, pretukli i ostavili u blizini Bileće.

Taj slučaj izazvao je proteste građana u Bileći i ispred Palate pravde u Trebinju. O najnovijem događaju obaviješteno je Okružno javno tužilaštvo u Trebinju, koje je policiji naložilo dokumentovanje krivičnih djela i pronalazak osumnjičenih.

Izvor: BUKA

Napad na trgovački centar u Ukrajini: Direktor supermarketa pod istragom

Napad na trgovački centar u Ukrajini, koji su prema navodima ukrajinskih vlasti izvele ruske snage dronovima, odnio je najmanje 16 života. Još 130 osoba je povrijeđeno, među njima 23 djece, dok se nekoliko ljudi i dalje vodi kao nestalo. Policija sada provjerava jesu li tokom zračne uzbune prekršeni sigurnosni protokoli.

Direktor supermarketa obuhvaćen istragom

Ukrajinska policija pokrenula je krivični postupak protiv direktora supermarketa koji posluje u pogođenom trgovačkom centru. Ministar unutrašnjih poslova Ivan Vihivski potvrdio je da se direktor istražuje zbog sumnje na nemar, jer je objekat navodno ostao otvoren tokom zračne uzbune i napada.

Vihivski je rekao da je značajan broj poginulih pronađen upravo unutar supermarketa. Prema njegovim riječima, od oglašavanja uzbune do prvog udara drona prošlo je približno 20 minuta, zbog čega istražitelji provjeravaju da li je u tom periodu bilo dovoljno vremena za reakciju i zaštitu ljudi.

Istraga nije ograničena samo na direktora supermarketa. Policija će ispitati i postupke zaposlenih na visokim pozicijama u kompaniji koja je vlasnik centra, kao i drugih poslovnih subjekata koji su u njemu radili tokom napada.

Provjeravaju evakuaciju i pristup skloništu

Istražitelji će utvrditi da li su kupci i zaposleni pravovremeno i jasno obaviješteni o opasnosti od napada dronovima. Također će provjeriti je li naredba za evakuaciju izdata na vrijeme i da li su sigurnosne procedure bile prilagođene području u blizini linije fronta.

Posebna pažnja bit će posvećena navodima da su vrata skloništa bila blokirana. Policija treba utvrditi da li je takva okolnost mogla utjecati na mogućnost ljudi da se sklone, kao i jesu li postojali drugi problemi u organizaciji zaštite tokom uzbune.

Akcije traganja i spašavanja na mjestu napada još traju, dok se nekoliko osoba vodi kao nestalo. Ukupan broj povrijeđenih iznosi 130, a među njima je 23 djece, što dodatno naglašava razmjere posljedica napada na trgovački centar.

Poziv upraviteljima na strogo poštivanje mjera

Ministar Vihivski naglasio je da je tokom zračnih uzbuna neophodno brzo reagovati kako bi se spriječile gužve i zaštitili ljudski životi. Zbog toga je upravitelje poslovnih objekata pozvao da ozbiljno shvate prijetnje, posebno u područjima uz liniju fronta i državnu granicu.

On je poručio da odgovorno ponašanje mora biti prioritet u trenutku kada se, prema njegovim navodima, trgovački centri i supermarketi namjerno nađu na meti ruskih napada. Upravitelji na svim nivoima, dodao je, trebaju pravovremeno poduzeti mjere za zaštitu ljudi.

Nastavak istrage trebao bi pokazati da li su propusti u radu supermarketa ili drugih odgovornih osoba doprinijeli stradanju. Dok se utvrđuju činjenice o sigurnosnim procedurama, spasilačke ekipe nastavljaju potragu za nestalima na mjestu napada.

Izvor: Oslobodjenje

Sajber napad na elektranu u Britaniji zaustavio rad četiri dana

Sajber napad na elektranu u Velikoj Britaniji zaustavio je rad manjeg postrojenja na četiri dana. Britanske vlasti saopštile su da incident nije ugrozio širu elektroenergetsku mrežu, ali slučaj privlači pažnju zbog sumnje da iza njega stoje hakeri povezani s Iranom. Napad je prijavljen nacionalnim institucijama za sajber bezbjednost.

Malo postrojenje bilo je van funkcije četiri dana

Britanske vlasti nisu objavile naziv ni lokaciju elektrane, pozivajući se na bezbjednosne razloge. Prema dostupnim informacijama, riječ je o relativno malom energetskom objektu čiji prekid rada nije poremetio snabdijevanje strujom niti stabilnost nacionalne mreže.

Osoblje postrojenja radilo je na ponovnom uspostavljanju sistema nakon što su napadači uspjeli da zaustave njegov rad. Portparol britanske Vlade naveo je da je incident pogodio generator malog kapaciteta i da nijednog trenutka nije postojala opasnost po širi energetski sistem.

Događaj je prijavljen Nacionalnom centru za sajber bezbjednost, koji djeluje u okviru obavještajne službe GCHQ. Nakon incidenta Vlada je održala brifing s direktorima energetskih kompanija i uputila im smjernice za dodatnu zaštitu od sajber prijetnji.

Sumnja se na grupe povezane s Iranom

Prema objavljenim informacijama, vjeruje se da je ovo prvi poznati slučaj u kojem su hakeri povezani s iranskim režimom uspjeli da obustave rad britanske elektrane. Britanske institucije nisu javno potvrdile konačnu atribuciju napada, ali incident se razmatra u okviru šireg rizika koji predstavljaju iranske hakerske grupe.

Vremensko podudaranje zabilježeno je i sa serijom napada na vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu u Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom jula slični incidenti prijavljeni su u Minesoti, Mičigenu, Džordžiji, Južnoj Dakoti i Nju Džersiju, pri čemu su neka postrojenja imala poplave i probleme s pritiskom vode.

FBI je ranije govorio o djelovanju zlonamjernih sajber aktera, dok su izvori iz američke administracije kao najvjerovatnije izvorište navodili Teheran. Sumnjivi napadi povezani s Iranom posljednjih mjeseci prijavljivani su i u Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj, Belgiji i Albaniji.

Prekid rada nije ugrozio mrežu, ali upozorenje ostaje

Velika Britanija ima desetine manjih elektrana priključenih na mrežu, od kojih neke rade samo nekoliko sati sedmično kada je potrebna dodatna proizvodnja. Zbog toga prekid rada jednog takvog postrojenja ne mora imati vidljiv uticaj na građane ili ukupnu dostupnost električne energije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da je prodor u industrijske sisteme i fizičko zaustavljanje postrojenja ozbiljnije od samog gubitka nekoliko dana proizvodnje. Britanski Nacionalni centar za sajber bezbjednost ranije je pozvao organizacije da preispitaju procedure zbog povećanog rizika povezanog sa sukobima na Bliskom istoku.

Direktor NCSC-a Ričard Horn rekao je da se agencija tokom prethodne godine suočila s više od 200 napada na kritičnu nacionalnu infrastrukturu. Britanska procjena rizika upozorava i da bi vještačka inteligencija mogla automatizovati dijelove napada, ubrzati ih i smanjiti tehničku prepreku za njihovo izvođenje.

Izvor: BUKA