Potrošačka korpa u BiH za četveročlanu porodicu u augustu je dostigla 3.810,70 KM, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH. Istovremeno, prosječna plata u Federaciji BiH pokriva 44,98 posto tog iznosa, a minimalna tek 26,95 posto. Građani zbog toga sve češće kupuju manje, čekaju akcije i odustaju od pojedinih namirnica.
Hrana zauzima najveći dio kućnog budžeta
Najveći dio mjesečnih izdataka odlazi na prehranu, koja u strukturi potrošačke korpe učestvuje sa 43,58 posto. Slijede obrazovanje i kultura sa 18,37 posto, stanovanje i komunalne usluge sa 11,56 posto, te odjeća i obuća sa 10,50 posto.
Na sarajevskim pijacama građani posebno ukazuju na cijene pojedinih proizvoda. Boranija se, prema njihovim navodima, prodaje po 12 KM, špinat po osam KM, dok su visoke cijene voća i proizvoda u prodavnicama dodatno opteretile svakodnevnu kupovinu.
Dio građana smatra da cijene nisu uvijek opravdane, dok drugi ističu da se mogu pronaći akcije i povoljnije ponude. Ipak, penzioneri i domaćinstva sa jednim prihodom imaju znatno manje prostora za prilagođavanje, pa svako novo poskupljenje donosi dodatno odricanje.
Stručnjaci upozoravaju na nova poskupljenja
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo očekuje da će potrošačka korpa biti još veća tokom septembra, oktobra i novembra. Kao važne razloge naveo je sušu i visoke troškove sjetve, koji se odražavaju na domaću proizvodnju.
Bićo upozorava da suša nije pogodila samo Bosnu i Hercegovinu, već i region i evropske zemlje iz kojih se hrana uvozi, uključujući Srbiju i Hrvatsku. Zbog manjka viškova, smatra da uvozna roba više neće biti jeftina kao ranije.
Prema njegovoj procjeni, cijene bi do nove godine i sredine zime mogle biti višestruko veće nego sada. On problem vidi i u zavisnosti od uvoza, dok građanima poručuje da, gdje god je moguće, kupuju domaće proizvode i tako podrže lokalne proizvođače.
Plate ne prate troškove života
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić navodi da nominalni iznos plate nije dovoljan pokazatelj standarda, već je ključno koliko se za taj novac može kupiti. Ako troškovi života rastu brže od zarada, realni standard građana pada, čak i kada plate nominalno rastu.
Cenić ističe da minimalna plata nije dovoljna za osnovne potrebe četveročlane porodice, pa takva domaćinstva zavise od dodatnih prihoda, pomoći, transfera ili zaduživanja. Usporavanje inflacije, dodaje, ne znači automatski i pad cijena, već samo sporiji rast.
Dugoročno poboljšanje standarda, prema njenim riječima, zahtijeva veću produktivnost, privatne investicije, ulaganja u proizvodnju, znanje i tehnologiju, kao i bolje povezivanje sa izvoznim tržištima. Bez takvih promjena, potrošačka korpa u BiH nastavit će se udaljavati od primanja građana.
