Home Blog Page 66

SAMO 7 ŽENA NA CIJELOM SVIJETU SMIJU DA SE POJAVE PRED PAPOM U BIJELOM. Još se pamte 2 skandala u Vatikanu koje su izazvale ove poznate dame

Vatikanski protokol nalaže veoma stroga pravila kada je riječ o odijevanju tokom susreta s papom. Muškarci moraju nositi tamno odijelo, dok žene trebaju imati tamnu haljinu i veo preko glave.

Haljina ili kostim mora biti ispod koljena, bez dekoltea, jednostavnog kroja i najčešće crne boje, jer takva odjeća u rimokatoličkoj tradiciji simbolizira pobožnost i poniznost.

Ipak, postoji rijetka iznimka poznata kao “privilegija bijelog” (le privilège du blanc na francuskom, odnosno privilegio del bianco na talijanskom). Ova čast dozvoljena je isključivo katoličkim kraljicama i princezama koje, tokom važnih događaja poput privatnih audijencija, beatifikacija, kanonizacija ili posebnih misa, smiju nositi bijelo pred papom.

Ko sve ima pravo na “bijelo”?

Danas samo sedam žena u svijetu uživa ovu privilegiju:

  • Sofija od Grčke (bivša kraljica Španije)
  • Paola, kraljica Belgije
  • Marija Terezija, velika vojvotkinja Luksemburga
  • Matilda, kraljica Belgije
  • Leticija, kraljica Španije
  • Marina, princeza od Napulja
  • Šarlin od Monaka

One mogu, ali ne moraju koristiti ovu privilegiju. Na primjer, princeza Šarlin od Monaka je pred papom viđena i u crnom i u bijelom.

Ko nema pravo na ovu čast?

Privilegija ne važi za sve supruge katoličkih vladara. Na primjer, kraljica Lesota ili princeza Lihtenštajna nemaju to pravo. Također, kraljici Maksimi od Nizozemske, iako je katolkinja, nije dopušteno nositi bijelo, jer je njezin suprug protestant.

Također, “bijelo” ne smiju nositi ni supruge predsjednika država i vlada.

Kada protokol bude prekršen

Jedan od zapaženijih slučajeva kršenja ovog pravila dogodio se 2006. godine, kada se Čeri Bler, supruga tadašnjeg britanskog premijera Tonija Blera, pojavila pred papom Benediktom XVI odjevena u bijelo, i time izazvala kritike.

Još šokantniji bio je slučaj Raisa Gorbačove, supruge Mihaila Gorbačova, koja se tokom audijencije kod pape Ivana Pavla II pojavila u crvenom kostimu – boji koja se smatra neprimjerenom u ovom kontekstu.

Kod oblačenja postaje blaži – ali poštovanje ostaje

U posljednje vrijeme, Vatikan je nešto ublažio kodeks oblačenja pa je ženama dozvoljeno da ne nose maramu. Ipak, mnogi i dalje biraju da se drže tradicionalnog protokola kao izraza posebnog poštovanja prema papi i instituciji koju predstavlja.

Ko zapošljava najviše radnika u Federaciji BiH? Pogledajte spisak top 20 preduzeća.

Kompanija Bingo iz Tuzle i dalje drži poziciju vodećeg poslodavca u Federaciji BiH, s ukupno 8.413 zaposlenih na kraju 2024. godine.

Uprkos dominaciji državnog sektora, značajan prostor na ovoj listi zauzimaju i privatne kompanije koje su uspjele izgraditi velike poslovne sisteme i zaposliti više stotina, pa i hiljade ljudi.

Evo kompletnog pregleda prema najnovijim podacima:

  1. Bingo Tuzla – 8.413 zaposlenih
  2. Elektroprivreda BiH – 3.808
  3. BH Telecom – 2.970
  4. Konzum Sarajevo – 2.717
  5. BH Pošta – 2.609
  6. Željeznice FBiH – 2.498
  7. RMU Banovići – 2.469
  8. Elektroprivreda HZ HB – 2.349
  9. ArcelorMittal Zenica – 1.924
  10. FIS Vitez – 1.859
  11. Prevent Sewing – 1.780
  12. Rudnik Kreka Tuzla – 1.710
  13. DDC MLS Sarajevo – 1.619
  14. Igman Konjic – 1.503
  15. Agencija SEC ONE – 1.221
  16. HT Mostar – 1.198
  17. RMU Kakanj – 1.179
  18. Premier World Sport Čitluk – 1.144
  19. KJKP RAD Sarajevo – 1.092
  20. Alma-Ras Olovo – 1.067

Statistika nam pruža dobar uvid u strukturu zapošljavanja u Federaciji BiH, gdje javni sektor i dalje ima vodeću ulogu, ali privatne firme sve više dokazuju svoj kapacitet kao stabilni i pouzdani poslodavci.

Ko bi mogao biti novi Papa? Ovo su kandidati sa najviše šansi.

Papa Franjo preminuo je u Vatikanu u 88. godini života. Nakon njegove sahrane, Katolička crkva će započeti proces izbora novog pape putem tradicionalne konklave, na kojoj će kardinali iz cijelog svijeta odlučiti ko će postati novi poglavar za više od 1,4 milijarde katolika.

Iako se već izdvajaju određena imena kao mogući nasljednici, izbor pape uvijek ostaje nepredvidiv, što dodatno pojačava značaj i težinu ovog trenutka za Crkvu i vjernike.

Ko odlučuje o novom papi?

Od ukupno 252 aktivna kardinala, 137 ih je mlađe od 80 godina, što ih čini podobnima za glasanje na konklavi. Većinu tih kardinala imenovao je upravo papa Franjo, što znači da bi njegov pastoralni i progresivni pravac mogao imati nastavak i kroz sljedećeg papu.

Iako bi broj izbornika trebao biti ograničen na 120, Franjo, kao i neki pape prije njega, tu je brojku prekoračio.

Nova struktura Kardinalskog kolegija

Franjo je duboko promijenio tradicionalni sastav Kardinalskog kolegija, zaobilazeći uobičajene metropolije poput Los Angelesa, Milana i Venecije i dajući prednost “ljudima s periferije” – kardinalima koji su više usmjereni na pastoralni rad i siromašne. Prema analizi časopisa America, buduća konklava će biti manje italijanska, manje evropska i manje institucionalna, ali više azijska i afrička.

Mogući nasljednici – ko su papabili?

Među najspominjanijim kandidatima su:

  • Kardinal Pietro Parolin (Italija) – državni tajnik Vatikana, poznat kao vješti diplomata. Posredovao je u američko-kubanskom približavanju i sporazumu s Kinom. Zbog svoje diplomatske umješnosti i iskustva, mnogi ga vide kao “logičnog izbora” u doba globalne nestabilnosti.
  • Kardinal Luis Antonio Tagle (Filipini) – harizmatični, medijski vješt i topli kardinal, poznat po emocionalnom izražavanju i progresivnim pogledima. Ako bude izabran, postao bi prvi azijski papa i prvi papa koji tečno govori engleski još od 12. stoljeća.
  • Kardinal Peter Turkson (Gana) – već dugo na popisu mogućih kandidata. Iako posjeduje šarm i blagost, njegovi liberalni stavovi o homoseksualnosti, ekologiji i društvenoj pravdi izazvali su podjele među konzervativnijim članovima Crkve.
  • Kardinal Péter Erdő (Mađarska) – pravni stručnjak i teolog, često se spominje kao mogući “konsenzusni izbor”. Rođen u komunizmu, danas vodi Crkvu u sve autoritarnijoj Mađarskoj, što ga čini relevantnim u kontekstu savremenih izazova.
  • Kardinal Mykola Bychok (Ukrajina) – 45-godišnji episkop iz Melbournea, koji vodi zajednicu ukrajinskih grkokatolika. Njegovo iskustvo s ratom u Ukrajini i bliskost sa stradalnicima privlače pažnju, iako se smatra “kandidatom iz sjene”.

Nasljednik – Franjo II?

Iako ime novog pape još nije poznato, kladionice predviđaju da postoji 50% šanse da će novi papa izabrati ime Franjo II, u čast preminulog prethodnika. Ostala potencijalna imena uključuju Ivan Pavao, Ivan i Leo.

Duh Sveti i “iznenađenja” konklave

Kako navodi časopis U.S. Catholic, proces konklave je uvijek nepredvidiv. Kardinali su zatvoreni danima, moleći za vodstvo Duha Svetoga – “koji je pun iznenađenja”, kako se često kaže u Crkvi. Upravo ta duhovna neizvjesnost čini da svaki izbor pape bude povijesni trenutak, s potencijalom da trajno oblikuje smjer Katoličke crkve.

Kreće postavljanje novog kružnog toka u Tuzli

Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica od srijede, 23. aprila 2025. godine, započinje radove na izgradnji putne infrastrukture u naselju Tušanj, na raskrsnici ulica Meše Selimovića, Pašage Mandžića, Tušanj i 6. bosanske brigade, a s ciljem uspostave privremenog kružnog toka, formiranog od montažnih elemenata.

Za one iz Tuzle koji se sjećaju to je mjesto nekadašnjeg Nadvožnjaka pored same sadašnje Tušanjske džamije.

Screenshot
Screenshot

Tokom izvođenja radova neće doći do potpune obustave saobraćaja, ali će kretanje vozila biti otežano i usporeno, u skladu s dinamikom radova. Po završetku radova, saobraćaj će se odvijati prema režimu kružnog toka.

Mole se građani i učesnici u saobraćaju da do završetka radova prilagode način vožnje, te poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju.

Screenshot
Screenshot

Obavještajni skandal: Novi američki ministar odbrane putem poruka obavještavo suprugu i advokata o toku napada na Jemen

Ministar odbrane SAD Pete Hegseth dijelio je detaljne planove o vojnoj operaciji protiv Huta u Jemenu u još jednom Signal chatu – ovaj put putem svog ličnog mobitela. U chatu su bili njegova supruga, advokat i brat, tvrde za CNN troje ljudi upoznatih sa slučajem.

Inicijalno, navode, chat je bio pokrenut tokom burnog procesa potvrde Hegsetha na poziciju ministra. No, Hegseth je nastavio koristiti grupu – u kojoj je bilo više od desetak osoba – i nakon što je bio potvrđen na funkciju, dodali su.

Otkriće NYT-a dolazi u trenutku kada neki od Hegsethovih najbližih savjetnika počinju izražavati ozbiljnu zabrinutost zbog prosudbi američkog ministra odbrane, uključujući njegovog bivšeg glasnogovornika Johna Ullyota i trojicu visokih dužnosnika koje je prošle sedmice otpustio – glavnog savjetnika Dana Caldwella, zamjenika šefa kabineta Darina Selnicka i Colina Carrolla, koji je bio šef kabineta zamjenika ministra odbrane.

„Ovo je bio mjesec potpunog haosa u Pentagonu. Od curenja osjetljivih operativnih planova do masovnih otpuštanja, ovakva disfunkcija je postala ozbiljna distrakcija za predsjednika Trumpa – koji zaslužuje više od svog višeg vodstva“, izjavio je Ullyot u izjavi za CNN.

Taj drugi Signal razgovor dolazi uz onaj koji je Hegseth koristio prošlog mjeseca za komunikaciju s članovima Kabineta o vojnim planovima, a koji je sada pod istragom vršitelja dužnosti glavnog inspektora Ministarstva odbrane.

Slično prvom Signal razgovoru – čije je postojanje otkrio The Atlantic nakon što je urednik slučajno bio uključen zahvaljujući savjetniku za nacionalnu sigurnost Mikeu Waltzu – planovi koje je Hegseth dijelio i u drugoj grupi ticali su se napada na Hute, tvrde izvori za CNN.

Hegsethov brat Phil, kao i njegov advokat Tim Parlatore, obojica aktivni u spornoj grupi zaposlenici su Ministarstva odbrane, piše CNN. No njegova supruga Jennifer nije, unatoč tome što ju je Hegseth redovno uključivao u sastanke s inozemnim čelnicima tokom svojih prvih sedmica na funkciji. Nije jasno ko je u Signal grupi prošao sigurnosnu provjeru.

Ova situacija izaziva sve veću zabrinutost među sadašnjim i bivšim dužnosnicima o Hegsethovim sposobnostima prosuđivanja i prioritetima, u trenutku kada Pentagon provodi veliku vojnu operaciju na Bliskom istoku protiv Huta, prebacuje resurse u regiju u slučaju šireg rata između Izraela i Irana te šalje pojačanja na južnu granicu. Mnogi pozivaju na Hegsethovu smjenu.

„Nažalost, nakon groznog mjeseca, fokus Pentagona više nije na ratovanju, nego na beskrajnoj drami“, izjavio je Ullyot.

„Čak i čvrsti Hegsethovi pristaše poput mene moraju priznati: posljednjih mjesec dana bio je potpuni kolaps u Pentagonu – i to postaje ozbiljan problem za administraciju“, rekao je.

Hegseth se, sa svoje strane, još uvijek nije javno očitovao o otkazima ili neredima unutar svojeg ureda i posljednjih dana je izbjegavao situacije u kojima bi mogao susresti novinare. U četvrtak su novinari bili pozvani da poprate dolazak francuskog ministra obrane u Pentagon, no Hegseth se nije pojavio, već je poslao jednog pomoćnika.

Italijanski novinar RAI-a Franko Di Mare tokom rata usvojio djevojčicu iz Sarajeva – danas je odrasla žena i njegova najveća ljubav

Franko Di Mare, ugledni novinar italijanske državne televizije RAI Uno i ratni izvještač iz Bosne i Hercegovine, tokom 1992. godine boravio je u Sarajevu kao dopisnik. Tamo je, među ruševinama i ranjenim dušama, u jednom sirotištu pronašao djevojčicu od svega godinu i po dana i odlučio je – usvojiti.

Screenshot
Screenshot

Taj trenutak zauvijek mu je promijenio život. Djevojčica po imenu Stela danas ima oko 35 godina, završila je studij ekonomije, a život je provela daleko od očiju javnosti, pod budnim okom i brigom svojih roditelja, koji su je odlučili zaštititi od medijske pažnje.

Franko Di Mare je više puta govorio o ovom susretu:

“Bomba je pala na sirotište. Vidio sam oči te djevojčice i odmah smo se razumjeli.”

Screenshot
Screenshot

Tada je bio u braku s Alesandrom, s kojom je zajedno pokrenuo proces usvajanja, uz pomoć Crvenog križa. Iako se par kasnije razveo, oboje su ostali posvećeni brizi o kćerki. Franko je isticao da mu je Stela, kako je govorio, “vratila vjeru u Boga” i da je „ona njega spasila“ u ključnom periodu života.

Ova priča pretočena je i u njegov roman „Ne pitaj zašto“, koji je objavio prije 15-ak godina. U knjizi, koju je posvetio Steli, zapisao je i sljedeće riječi:

„Ja sam Sarajlija. Ne, ne govorim taj jezik i rođen sam u Napulju, ali moje srce je podijeljeno između Miljacke i Pozilipa.“

Screenshot
Screenshot

Knjiga ne govori samo o usvajanju, već i o ljubavi u širem smislu – ljubavi prema djetetu, zemlji, životu. Posebno ga je, kako kaže, dirnula ljubav Sarajlija prema svom gradu u najtežim vremenima rata:

„Nikada u životu nisam doživio takvu lekciju o ljudskosti.“

U knjizi opisuje glavnog junaka, italijanskog novinara koji u ratom zahvaćeno Sarajevo stiže u julu 1992. godine, u trenutku kada je izgubio vjeru u ljubav. Njegov pogled na svijet mijenja se kad u sirotištu ugleda djevojčicu.

Screenshot
Screenshot

Na pitanje italijanskih novinara zašto je usvojio baš dijete iz Sarajeva, odgovarao je:

„To je dijete koje nije ništa skrivilo. Ne mogu objasniti ljubav. U ljubavi nema odgovora. Kada sam pisao o trenutku kad smo se Stela i ja izabrali, urednica me zamolila da dodam više detalja. Nisam mogao. Napisao sam tačno ono što sam tada osjećao.“

Stela mu je uzvratila osmijehom i riječima koje su postale i naziv knjige:

„Mislim da imamo naslov romana“ – Ne pitaj zašto.

Franko Di Mare preminuo je 17. maja 2024. godine, u 68. godini, nakon duge borbe s mezoteliomom, agresivnim oblikom raka. Njegova smrt bila je posebno emotivan trenutak za Stelu, kćerku koja ga je, kako je više puta govorio, spasila – baš kao što je i on nju.

Ovo je motociklista koji je poginuo u teškoj nesreći kod Maglaja

Kćerka policajca Policijske stanice Maglaj učestvovala je u nesreći koja se dogodila sinoć u mjestu Kosova, na području općine Maglaj, u kojoj je poginuo mladić.

Mladić koji je poginuo na motociklu je Ramo Smajić.

Jutros je iz Operativnog centra MUP-a Zeničko-dobojskog kantona potvrđeno da je vozilom marke Mercedes upravljala osoba inicijala A.S. (2005.) iz Maglaja.

Nesretni mladić upravljao je motociklom, a s njim je na motociklu bila i maloljetna osoba iz Maglaja.

Djevojka koja je upravljala vozilom nije uhapšena. 

Ramo Smajić - Avaz

Kako je ranije jutros potvrđeno iz Operativnog centra MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, nesreća se dogodila sinoć, u 21:15 sati na putu M-17 u mjestu Kosova, općina Maglaj.

– Tom prilikom motociklista je smrtno stradao, dok je malodobni saputnik prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica.

SAD donira 6 helikoptera Ministarstvu odbrane BiH, Helez u posjeti Washingtonu

BiH je time među prvim državama koja će ostvariti ovaj nivo susreta s novom američkom administracijom.

Radi se o redovnim bilateralnim odbrambenim konsultacijama koje se održavaju svake dvije do tri godine. Pored ministra Heleza, u SAD putuju i njegovi zamjenici, glavni inspektor Ministarstva Edin Fako te načelnik Zajedničkog štaba OSBiH Gojko Knežević. Paralelno, druga delegacija će boraviti u saveznoj američkoj državi Merilend.

Helez je najavio da će ključne teme sastanaka biti sigurnosna situacija u BiH i regionu, borba protiv korupcije te unapređenje vojne saradnje između BiH i SAD. Poseban fokus će biti na nastavku projekta isporuke šest helikoptera Augusta 119 Oružanim snagama BiH, koji se finansira kroz program vrijedan 150 miliona KM, većinski pokriven američkim sredstvima.

Helez će domaćine informisati i o narušavanju ustavno-pravnog poretka i političkim izazovima u zemlji, a u okviru posjete će se sastati s ambasadorom BiH Svenom Alkalajem te prisustvovati proljetnom zasjedanju MMF-a u srijedu.

Pritvorenik Admir Mašić počinio samoubistvo u KPZ-u Tuzla: U pritvoru bio zbog serije teških krađa u Kladnju

U pritvorskoj jedinici Kazneno-popravnog zavoda Tuzla jučer je oko 13:00 sati došlo do tragičnog događaja – smrt samoubistvom počinio je pritvorenik Admir Mašić iz Kladnja. Informaciju je danas potvrdilo Tužilaštvo Tuzlanskog kantona.

Prema zvaničnim podacima, smrt je konstatovao mrtvozornik, a uviđaj je obavljen uz prisustvo vještaka sudske medicine i po nalogu dežurnog tužioca. Izdana je i naredba za obdukciju tijela kako bi se potvrdio uzrok smrti.

Admir Mašić (50) nalazio se u pritvoru od februara ove godine, nakon što je uhapšen zajedno sa Šehom Ahmetovićem zbog sumnje da su počinili produženo krivično djelo teške krađe. Mašić se teretio za devet teških krađa počinjenih u periodu od maja 2024. do februara 2025. godine, dok se Ahmetović sumnjiči da je kao saučesnica učestvovala u pet od tih djela.

Mašić je, prema dostupnim informacijama, upao u više objekata na području Kladnja, među kojima su prostorije Medžlisa Islamske zajednice, porodična kuća iz koje su otuđeni zlatni i srebrni nakit te veći iznos novca, radna mašina jedne firme iz koje je ukradena određena količina nafte, kao i apoteka, gdje je izvršeno premetanje i krađa.

Motivi samoubistva nisu poznati, a istraga o okolnostima njegove smrti je u toku i vodi se pod nadzorom Tužilaštva TK.

U KPZ Tuzla u posljednje vrijeme zabilježeni su mnogobrojni incidenti od napada na stražare, šverca droge, unošenja i zloupotrebe telefona od strane pritvorenika do zadnjeg slučaja samoubistva.

Vučić se distancira: Dodik nije bio pozvan na Vučićev miting. Sam se pozvao i otišao u Beograd.

U razgovoru za „Glas Srpske“, Milorad Dodik je odgovarao na pitanje zašto niko od opozicionih lidera iz Republike Srpske nije bio prisutan u Beogradu na prošlonedjeljnom (kontra)mitingu podrške Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije. Iako, kako je primijetio novinar, Vučićev „SNS podržavaju gotovo sve partije u Srpskoj“.

„Ne vidim nikoga od opozicije na događajima poput ovog posljednjeg. Nisam siguran da je ta njihova podrška iskrena“, kazao je Dodik.

Potom je otkrio: „Ja sam tamo otišao, iako nisam bio direktno pozvan. Otišao sam da podržim Srbiju, jer vjerujem da Srbija može biti snažna i moćna samo ako njom upravlja Vučić“.

U Beogradu se i prije ovog njegovog direktnog priznanja spekuliralo da se predsjednik Republike Srpske samonicijativno pojavio na skupu pristalica Aleksandra Vučića, održanom ispred Skupštine Srbije, te da organizatori nisu imali drugog izbora osim da mu omoguće da se obrati okupljenima. Isti izvori tvrde da ni samom Vučiću nije bilo pretjerano drago kada je vidio da se bjegunac od bosanskohercegovačkog pravosuđa „ukazao“ među odabranim zvanicama. Domaćini nisu imali drugog izbora nego da mu dozvole da govori i ponovi dobro poznate fraze i neumjerene izljeve ljubavi upućene Aleksandru Vučiću.

Da odnosi između njega i srbijanskog predsjednika nisu uopće idealni, navodno se Dodik nedavno požalio na sastanku kolegama iz Hrvatske demokratske zajednice BiH. Tvrdio je da Vučić nije učinio koliko je mogao, odnosno koliko je on od njega očekivao tokom posljednjih nekoliko nedjelja koliko predsjednik Republike Srpske bježi pred policijskim agencijama i pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik sa izgleda sa razlogom ljuti i brine zbog rezerviranog odnosa Vučića prema njemu. Potvrđuju to i razgovori koje je predsjednik Srbije posljednjih nedjelja vodio sa brojnim stranim diplomatama. U više navrata, različitim sugovornicima on je kazao da „Milorad Dodik predstavlja problem i veliki teret i za vlasti u Srbiji, ali da nije realno očekivati da ga se on uskoro lično odrekne, ili pogotovo izruči bosanskohercegovačkom pravosuđu“.

No, predsjednik Srbije je tražio od svojih sugovornika da budu strpljiviji i obzirniji prema njemu i da ga ne pritišću novim zahtjevima. Pogotovo jer on ima ozbiljnih problema sa kojima se suočava u Srbiji, kakvi su masovni protesti studenata i drugih građana. 

„Uklanjanje Dodika iz politike je proces koji će trajati još neko vrijeme jer on i dalje uživa značajnu podršku građana Republike Srpske“, objašnjavao je Vučić stranim (zapadnim) državnicima i diplomatama proteklih nedjelja.